Brza moda trend je koji moraju prihvatiti i hrvatski tekstilci

Tekstilna industrija sinonim je za brz lanac opskrbe čiji je pionir španjolski brend Zara. Asortiman se mora brzo i učinkovito prilagođavati trendovima.

Tekstilna industrija u regiji već godinama pada. Mnogo je tvrtki propalo, a one koje nisu teško se bore protiv konkurencije iz azijskih zemalja i globalnih brendova. Rijetki su primjeri uspješnog poslovanja hrvatskih tekstilaca, prije svega u tzv. lohn-poslovima. Studija konzultantske kompanije A. T. Kearney otkrila je deset trendova u tekstilnoj industriji koji će idućih godina jako utjecati na globalnu tekstilnu industriju.
Snažna oscilacija cijene pamuka, osnovne sirovine tekstilne industrije, izazvala je problem kako rast cijene prenijeti na završni proizvod. Svjetski proizvođači tekstila protiv toga se bore inovacijama i supstitutima, upotrebom vune i inovativnih sintetskih vlakana s tehnološki naprednim svojstvima, poput regulacije temperature tijela. Zato tržišni udio pamuka stalno pada (npr. 2010. pao je 35 posto), i to u korist sintetičkih vlakana.
Pamuk bez pesticida Ograničenost prirodnih izvora i rast cijena energenata nameću razvoj energijski učinkovitih proizvodnih tehnologija industriji poznatoj po visokom stupnju onečišćenja. Glavne će inovacije uključivati uzgoj pamuka bez upotrebe pesticida, alternativne načine bojenja tekstila bez upotrebe vode, energijski učinkovite strojeve, suvremene načine reciklaže i smanjenje otpada s pomoću dizajna. Nike, koji je na to izazvao Greenpeace, obvezao se da će do 2020. ukloniti te kemikalije. Za održiv rast na globalnom tržištu nužni su povezivanje i suradnja komplementarnih tvrtki. Upravo je takav primjer potpisivanje ugovora o strateškom savezu između Varteksa i Čateksa. Trend je i suradnja uglednih dizajnerskih imena s poznatim i cjenovno pristupačnim brendovima, koji je pokrenula švedska tvrtka H&M. Lokalni je primjer uspješan projekt Fashion.hr industrija, osmišljen da bi se pomoglo hrvatskoj tekstilnoj industriji i unaprijedilo je te poduprli hrvatski modni dizajneri.
Geopolitički rizici i nesigurnost u regijama poput Afrike, Azije i Srednjeg istoka te nestabilnost Europske unije snažno utječu na tekstilnu industriju zato što su upravo ta područja ključna za proizvodnju tekstila i tekstilnih proizvoda. Za hrvatsku tekstilnu industriju u takvoj je situaciji važno da disperzira rizik i aktivno traži alternativne dobavljače.
Tekstilna industrija sinonim je za brz lanac opskrbe čiji je pionir španjolski brend Zara. Brza moda strategija je prema kojoj se asortiman brzo i učinkovito prilagođava aktualnim i budućim trendovima. Proizvodnja koja može pratiti taj trend mora biti fleksibilna i skalabilna, lanac distribucije iznimno brz, a stanje u skladištu optimirano. Tekstilne tvrtke koje su slijedile to načelo rasle su mnogo brže od onih koje su se držale klasičnoga, sezonskog načina rada.
Globalizirana industrija Tekstilna industrija ubraja se u najglobaliziranije u svijetu i proizvodnja je odavno preseljena u zemlje s jeftinijom radnom snagom. Ipak, Kina danas nije samo veliki proizvođač nego i golem potrošač. Očekuje se da će ove godine taj azijski div postati najveće izvozno tržište EU.
Demografske promjene i novi uzorci potrošnje postavljaju tekstilnoj industriji nove izazove upravljanja kompleksnošću i kvalitetom. Današnji kupci zahtijevaju različite i personalizirane proizvode te izvrsnu uslugu, i to za nižu cijenu. Virtualni svijet, sve veći udjel online stanovništva, rast društvenih mreža i mobilne komunikacije omogućavaju nove prodajne kanale kojima se kod nas koriste isključivo manje tvrtke u tekstilnoj djelatnosti. Rokovi isporuke i politika povrata i zamjene glavni su izazovi.
Kupci danas žele proizvode koji se lako održavaju i trajni su, poput tkanina koje se lakše glačaju, peru na nižoj temperaturi i rjeđe te su prilagodljive zbog pametnog dizajniranja i izbora elastičnih materijala. U proteklim godinama tekstilna industrija rasla je na naoko nevidljivu snižavanju kvalitete proizvoda, što je na kraju skratilo vijek tih proizvoda.
Tekstilna industrija kao jedan od većih onečišćivača sve se više usredotočuje na recikliranje. Program recikliranja proizvoda među prvima je 2005. pokrenula Patagonia, proizvođač sportske opreme. Tvrtka je besplatno preuzimala rabljenu i iznošenu odjeću pa je reciklirala. Do danas je program samo djelomično uspio, ponajprije zbog složenosti recikliranja tekstila, procesa koji također onečišćuje. Bude li se sustavno prilagođavala tim svjetskim trendovima, i hrvatska tekstilna industrija ima izgleda za preživljavanje.