Devet gradova, 25 općina i 700 zlatnih naselja zagrebačkog prstena

Što je New Haven za New York City, Napa ili Santa Cruz za San Francisco ili, primjerice, Luton, Medway ili Reading za London, to je za Zagreb devet gradova koji ga okružuju u Zagrebačkoj županiji. Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić dinamični su gradovi sateliti kakve bi svaka metropola poželjela imati u blizini.

I dovoljno su izazovni i uzbudljivi da ih ne poželi progutati, što bi trebala biti jedna od glavnih odlika takozvanih satelita, gradova koje moderni svjetski urbanisti tako rado planiraju i projektiraju.

Bogata prtljaga Jedan među njima, primjerice, ove godine slavi osmi, drugi 770. rođendan, ali svi gradovi Zagrebačke županije, bez obzira na datum kad su proglašeni gradom, sa sobom nose bogatu prtljagu ispunjenu tradicijom, punu mirišljavih i slasnih poljoprivrednih proizvoda - jagoda i buča, domaćih pekmeza, finih vina, dragocjenih drvenih i metalnih proizvoda koje znaju napraviti samo vješte ruke majstora i obrtnika. I mnogo više od toga… Svi gradovi Zagrebačke županije redom se hvale da su smješteni na izvrsnim prometnim putovima, stoga i poželjan dom za logističke centre. I redom zovu ulagače, kojima nude povoljne uvjete za poslovanje u poduzetničkim zonama, odriču se dijela komunalne naknade, subvencioniraju kamatu na kredite, digitaliziraju gradske zone… Ulažu u obrazovanje, komunalnu infrastrukturu, a i u zaštitu prirode čak i do te mjere da javno proklamiraju da njihovi ulagači moraju društveno odgovorno poslovati vodeći računa o održivom razvoju.
U Zagrebačkoj je županiji, primjerice, grad čiji stanovnici u prosjeku imaju samo 37 godina. U njoj je i grad čiji građani imaju prosječno najvišu plaću u Hrvatskoj, pa i oni čiji gradonačelnici u maniri rubrika ‘vjerovali ili ne’ otkrivaju da im je porez na dohodak glavni izvor gradskih prihoda. Nipošto ne treba zanameriti ni da je među njima hrvatski ‘Kuvajt’, grad poznati po nalazištima nafte.

Brojke i stereotipi Prema mnogočemu se, naravno, i razlikuju. Primjerice, dok danas neki klinci možda više vole Begine, tamburaše stasale u jednom dijelu Zagrebačke županije, drugima je miliji posve drukčiji zvuk koji u drugom dijelu županije stvaraju Psihomodo Pop ili Connect. Stereotipa ima pregršt. Zacijelo, primjerice, u svakom kutku Zagrebačke županije pa i među 25 općina koje je oblikuju postoje deseci načina kojima njezini stanovnici zovu i pripremaju, recimo, varivo, a i stotine zanimanja kojima se bave bilo u blizini svojih domova ili putujući 10-ak, 20-ak ili 40-ak kilometara na posao u Zagreb.
O kakvoj je moćnoj županiji riječ govori i to što joj kolovkvijalno tepamo da je zlatni zagrebački prsten, iako je na zemljopisnim karta više nalik na potkovu. I to ne bilo kakvu, nego onu koja nosi sreću do te mjere da i mnoga velegradska djeca svoju oazu mira i zdravog života nalaze upravo u njoj. Ipak, kako brojke često zvuče impresivnije od riječi, ne treba izostaviti da je u Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu zarađena svaka druga kuna koju zarade svi poduzetnici i trgovačka društva u Hrvatskoj. Osim toga 50 najvećih županijskih kompanija ostvarilo je u 2013. godini 18,8 milijardi kuna prihoda, što je rast od čak 23 posto u odnosu na prethodnu godinu te 410 milijuna kuna dobiti. To je preokret jer su godinu prije knjižili minus od 102 milijuna kuna u rubrici dobiti i gubitka.