Finvestom upravljam s mnogo manje emocija nego što je to radio moj otac

Drvna industrija jedini je segment proizvodnje koji ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. No, ovo što se sada događa s tečajem navodi nas da moramo tražiti pomoć Vlade, do koje ne možemo doći. Neprihvatljivo je da je Vlada potrošila tri mjeseca na priču o tome treba li nedjelja biti radna ili ne, dok mi ovdje, s 40 tisuća zaposlenih, još uvijek nismo imali prilike naći se s njima

Razgovarao: Amir Kulenović
[email protected]
Foto: Ratko Mavar

Drvna industrija u Hrvatskoj, sektor koji je tradicionalno razvijen, pogotovo u ruralnim krajevima zemlje, posljednjih godina pretvara se u granu koja većim dijelom proizvodi i izvozi sirovine, a sve manje gotove proizvode s nekom dodanom vrijednošću. Finvest, kao tvrtka koja u svoje dvije tvornice, u Čabru i bosanskom Drvaru, zapošljava više od 1.000 radnika jedna je od većih kompanija u tom sektoru. Osim drva, Finvest je zakoračio i u turizam kupnjom hotelskog naselja u Njivicama, a u Gorskom kotaru uskoro će otvoriti tvornicu za proizvodnju drvenih peleta i time krenuti u projekte 'zelene energije'. O prilikama u drvnoj industriji, pokušajima diverzifikacije poslovanja, kao i o motivima za ulaganje u druge tvrtke koje kotiraju na burzi (Finvest posjeduje osam posto dionica Industrogradnje), razgovarali smo s predsjednikom Uprave Finvesta Marinom Filipovićem.

• Od prosinca prošle godine otac vam je prepustio vođenje tvrtke. Kakvi su prvi utisci? - Moram priznati da je svima moje imenovanje bilo veliko iznenađenje, kako zbog veoma aktivnog očevog sudjelovanja u vođenju tvrtke, bez obzira na godine, tako i zbog nekog drugačijeg načina razmišljanja i poslovanja.

• Je li ta tranzicija prošla teško?
- Ne, svi suradnici su ostali isti, imamo dobru ekipu, i mislim da je moj način vođenja tvrtke sigurno mnogo manje emocionalan nego očev način. Ne kažem da je dosadašnji način vođenja bio loš - Finvest ne bi bio tu gdje je danas da otac nije izrazito sposoban čovjek, ali definitivno se razlikujemo u pristupu.

• Jesu li posljednji potezi koji idu u smjeru diverzifikacije poslovanja vaše djelo? - Finvest je de facto najveći prerađivač drvne mase na području bivše Jugoslavije u segmentu tehničkog drveta. Mi radimo na tri lokacije, dvije u BiH, jednoj u Hrvatskoj, i osim toga imamo dodatnu, vertikalnu strukturu koja se veže kroz poluproizvode do finalnih proizvoda. Drvo je imalo dosta oscilacija tijekom proteklih godina i vidjeli smo da bi se ipak trebalo okrenuti i nečem drugom.

• Zašto ste se okrenuli turizmu?
- S obzirom da smo imali zadržanu dobit, razmišljali smo što bi bilo kompatabilno. Nismo mogli u segmentu drvne industrije naći ništa što bi nas privuklo, pa smo se odlučili za turizam jer je izvozni proizvod. Zbog toga smo se odlučili za hotele Njivice, kao jednu od turističkih tvrtki koje su ostale s dugoročno nedefiniranim vlasnikom, iako je vlasnik bila Riječka banka, pa smo od nje kupili većinski paket dionica.

• Smatrate li da imate dovoljan know-how za turizam? Riječ je ipak o djelatnosti koja je sasvim drugačija od drvne industrije? - U odluci za kupnju Njivica vodio nas je odnos cijene i stanja tvrtke te potencijal rasta. Odlučivši se za njih imali smo dobar, kompaktan menadžment koji je radio u segmentu tri zvjezdice, i mislim da smo mi destinacija s dobre tri zvjezdice.

• Kakvi su vam daljnji planovi? Hoćete li dizati kvalitetu ponude?
- Želimo jedan ili dva objekta podići na četiri zvjezdice, a ostatak ostaviti na tri. Rušenje postojećeg bungalovskog naselja koje povezuje naše hotele i izgradnja novoga četiri zvjezdice korak je u tom smjeru. Mislim da se Krk može razvijati kao destinacija s četiri zvjezdice ali problematičan je manjak sadržaja. Zato smo bili veoma zainteresirani za razvijanje golfa, jer na Krku turist u posezoni i zimi nema što raditi.

• Zašto ste odabrali golf?
- Pasionirani sam golfer i znam kakva je njihova kupovna moć. Osim toga, on se može igrati deset do 11 mjeseci godišnje. Uz blizinu Italije, Austrije, low budget letova za Istru i Kvarner apsolutni cilj trebao bi biti razvoj golfa. Moramo na tome poraditi.

• Je li taj projekt propao? - Problem je neriješeno pitanje turističkog zemljišta. Bili smo zainteresirani, ali dovesti se u situaciju da investiramo u projekt koji može zakočiti netko sa svojih dvije tisuće kvadratnih metara odviše je riskantno. Ovisiti o 300 parcela nemoguća je priča. Ispada da je sva sreća da postoji Albanija pa nismo jedina zemlja na Mediteranu kakav je nekad bio, bez golf terena.

• Jesu li vam jedino Njivice zanimljive na Krku?
- Nadamo se da ćemo uskoro početi i konkretnije razgovarati s općinom Vrbnik. Pisma namjere su razmijenjena, tamo smo zainteresirani za pokretanje jednog novog vida turizma. To bi trebali biti manji hoteli, ali puno ekskluzivnijeg tipa. Da bismo krenuli čekamo njihovo zeleno svjetlo. Vrbnik gotovo i nema nikakvih smještajnih kapaciteta, a mislim da smo pokazali naš dugoročni interes.

• O kolikim investicijama je riječ? - Od tri do 12 milijuna eura do završne faze.

• Kad očekujete odgovor?
- Uskoro.

• Znači li to da bi se potkraj ove godine, odnosno početkom sljedeće moglo krenuti u investiranje?
- Mi smo već počeli raditi idejna rješenja za hotel, ali s obzirom na to da je Vrbnik i pod određenom paskom konzervatora, sumnjam da ćemo početi graditi ove godine.

• U Gerovu uskoro otvarate pogon za proizvodnju drvenih peleta?
- U posljednjih godinu i pol dana nadograđujemo segment drvnog sektora. Uvidjeli smo da s dnevnim prorezom od tisuću kubika sirovine u dvije države, bez obzira na relativno brzi obrtaj kapitala, Finvest ne može bez novih ulaganja izbjeći utjecaj vanjskih faktora, a to su trenutačna konjunktura i neodrživa politika tečaja.

• Mislite li da će širenje proizvodnje u tom smjeru donijeti željene učinke?
- Nadamo se da će pogon početi s radom u siječnju iduće godine. To je investicija koja je nama jako važna, s obzirom da ćemo prerađivati sirovinu koju sada prodajemo vani. To je nova dodana vrijednost, i dugoročna investicija, vrlo kapitalno intenzivna i isplativa na dulji rok.

• Koliko iznosi ta investicija?
- Otprilike sedam milijuna eura iznosio je ukupan investicijski ciklus u drvni segment poslovanja.

• U sklopu vaših hotela planirate li novu energanu na pelete i zašto?
- Našu računicu vidimo u tome da za taj pogon koristimo vlastitu sirovinu i ulaganje će nam smanjiti troškove energije, koja je uz nepovoljan tečaj jedna od najvećih prepreka za postizanje većih razina profitabilnosti. Osim toga to bi bio i ogledni pogon tog tipa u RH na obnovljivi izvor energije te promocija vlastitog proizvoda i energenta.

• Mislite li se baviti turizmom i u Gorskom kotaru? Taj kraj odnedavno sve je popularniji i za taj vid ulaganja. - Za sada, kratkoročno gledano, ne. Problem Gorskog kotara prvenstveno je u nedostatku mladog i educiranog kadra. Iz tog razloga smo i uveli program 20 ključeva s Deloitte Tohatsu te i nadalje investiramo u povećanje automatizacije drvnog biznisa, jer je kvalificirane radne snage sve manje. Ali unatoč tome u posljednjih godinu dana uspjeli smo zaposliti određeni broj mladih i veoma perspektivnih kadrova i to me veoma raduje.

• Je li tvornica u Drvaru vaša zadnja investicija u Bosni ili postoje još neke primamljive tvrtke za akviziciju?
- Za sada ne planiramo daljnje širenje na tom tržištu. Ovisno o tome kako će se razvijati tržište peleta, planiramo sličnu tvornicu i tamo, ali većeg kapaciteta. Naravno da to sve ovisi o tržištu energenata, ali za sada mislimo da nećemo ići u akvizicije u Bosni, već ćemo razvijati turizam.

• Kakva je situacija u drvnoj industriji danas u Hrvatskoj?
- Ključna stvar je u tome da je drvna industrija apsolutno jedini relevantni segment proizvodnje koji ima pozitivnu bilancu. Drugo, činjenica je da drvna industrija zapošljava ljude tamo gdje nema drugih mogućnosti. Treće, industrija koristi domaću sirovinu u 90 posto slučajeva, to nije brodogradnja gdje uvozimo lim. I četvrto, to je branša u kojoj se investira. Dakle, imamo apsolutno sve razloge da ju država podupire. Napominjem da je resorno ministarstvo učinilo mnogo za drvnu industriju - prošle godine smo dobili poticaje od 40 milijuna kuna, ove godine planira se 46 milijuna ili čak nešto više.

Mi u drvnoj industriji sretni smo i zadovoljni ako ove godine dobijemo 46, jer do prije godinu dana nismo dobili ništa. Gledajući da tekstilna industrija dobiva 120, da poljoprivreda dobiva iznose u milijardama, da brodogradnja, koja zapošljava 12-ak tisuća ljudi dobiva milijarde, smatram da je nesrazmjer prevelik. Trebamo se zamisliti nad 26 tisuća ljudi zaposlenih u drvnoj industriji, plus 10 tisuća zaposlenih u Hrvatskim šumama, plus kooperanti. Ono što je problematično, unatoč tome što imamo izvanrednu podršku i od resornog ministra Čobankovića i državnog tajnika Sušnika, nedostaje nam kontakt s Vladom. Neprihvatljivo je da je Vlada potrošila tri mjeseca na priču o tome treba li nedjelja biti radna ili ne, dok mi ovdje, s 40 tisuća zaposlenih, još uvijek nismo imali prilike naći se s njima.

• Znači li to da slabo lobirate?
- Naprotiv, drvna industrija je zauzela stav, barem mi koji smo u gospodarskoj komori, da razgovaramo na pozitivan način, ne vršeći pritiske, jer mišljenja smo da naše ministarstvo, s obzirom na prije navedeno, to ne zaslužuje. S obzirom da sam ja predsjednik grupacije primarne prerade, naš je cilj govoriti pozitivno. Nikome nije cilj izlaziti na ulicu ili praviti nekakve drame. No, ne tvrdimo da je ovo što se događa u posljednje vrijeme - poskupljenje sirovina, poskupljenje električne energije, našeg glavnog energenta - bezrazložno, ali tečaj nas je doveo do bezizlazne situacije pa smo zatražili hitan sastanak s odgovornima u Vladi. Vjerujem da se sigurno mogu naći sredstva da se to na neki način poboljša. Imamo potvrdu za skorašnjim sastankom, što je za pohvalu.

• Finvest trenutačno posjeduje oko 250 milijuna kuna u zadržanoj dobiti i zakonskim rezervama. Hoćete li koristiti taj novac za akvizicije ?
- Sigurno da bismo bili zainteresirani ako se pojavi nešto što je unutar našeg razvojnog segmenta, unutar ciljeva, posebice ako bi se radilo o turizmu. Svojedobno pokazali smo interes za preuzimanje drvne industrije Vrbovsko koja je završila na stečaju, ali nakon analize situacije, poslovnih materijala i tehničkog nivoa tvrtke odustali smo od cijele te priče.

• Kako je dionica Finvesta prošla u ovoj krizi? - Hrvatska apsolutno nije imuna na to što se dešava u svijetu, a njeno burzovno tržište relativno je malo. Potop u svijetu imao je utjecaja, i naša dionica izgubila je na vrijednosti, ali mislim da Finvest ima određenu stabilnost. Znamo da nam je određeni minus nelikvidnost dionice, jer imamo jednog većinskog dioničara koji ima udio od oko 90 posto, no naš cilj je da tvrtku prvo isprofiliramo. U oba segmenta, industriji i turizmu, želimo ići naprijed, a nakon toga, kada postavimo tvrtku u još bolju poziciju razmišljat ćemo o povećanju free floata, ili nekom drugom načinu izlaska na tržište. No, ipak želja je Uprave prvo dovršiti tekuće investicije, započeti neke nove, da bi dionica postala interesantnija i zdravija.

• Hoćete li rezerve od 200-tinjak milijuna kuna koristiti za daljnje investicije?
- Da.

• Kakva je perspektiva kad potrošite i taj novac, je li to neki IPO?
- Ključno je postaviti tvrtku i kvalitetnije je profilirati. Naši planovi, posebno oni vezani uz turističko zemljište, uvjetuju da na tržište izađemo tek za dvije ili tri godine.