Građevina preotela trgovini titulu dežurnog pesimista

I dalje u fazi recesije, Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma u veljači je iznosio samo 69,6, a u depresivnom je pak siječnju bio 75,6 postotnih poena.

Ništa bolje ne izgledaju ni podaci o očekivanjima poduzetnika u idućih šest mjeseci. Nepovoljnu situaciju predviđa njih 33,4 posto, a nikakve pomake ne očekuje 46,1 posto. Optimističnih je samo petina.
Najdepresivniji sektor je graditeljstvo. Naime, HLIPO iznosi samo 54 postotna poena. Čak je i sektoru trgovine, kojem od početka praćenja HLIPO-a pripada neslavna titula najdepresivnijeg, raspoloženje bilo bolje nego kod građevinara.
Loše raspoloženje građevinara potkrepljuju i podaci DZS-a. Naime, u prosincu je broj izdanih odobrenja za građenje zabilježio dvoznamenkasti pad na godišnjoj razini. Tako je izdano 862 odobrenja što predstavlja pad od 11,5 posto u odnosu na prosinac 2010. Razmjerno snažan pad na godišnjoj razini prvenstveno je posljedica snažnog pada broja izdanih odobrenja za građenje zgrada od 14,2 posto godišnje dok je kod ostalih građevina zabilježen rast od 3,4 posto godišnje. U prosincu je zabilježen pad u broju zaposlenih u građevinarstvu i to za 3,7% na godišnjoj razini dok je 1.180 zaposlenika prestalo raditi u ovom sektoru u odnosu na studeni

Proizvodnja bilježi malo lošije raspoloženje nego mjesec prije. HLIPO u tom sektoru iznosi 71 postotni poen, a znatno su smanjena očekivanja od idućeg razdoblja (s 96,1 na 82,6).
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu u odnosu na studeni 2011.porasla za 0,5 posto, dok je u odnosu na prosinac 2010. godine porasla za 1,2 posto. Kumulativno se u dvanaest mjeseci prošle u odnosu na isto razdoblje godine ranije bilježi pad industrijske proizvodnje za 1,2 posto.
Prema glavnim industrijskim grupacijama, u prosincu prošle u odnosu na prosinac 2010. godine najviše je porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 32,7 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju na godišnjoj je razini veća za 15,2 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 3 posto. Pala je, pak, proizvodnja energije, za 17,1 posto te intermedijarnih proizvoda, za 4,9 posto.
Znatan pad zabilježio je sektor turizma, a prijevoz i usluge ostao je na istoj razini kao i u siječnju ove godine.