HEP do 2016. planira ulaganja vrijedna 27 milijardi kuna

U mandatnom razdoblju očekujemo poboljšanje poslovnih rezultata od 2,2 milijarde kuna kroz uštede u nabavi, trošku radne snage, općim troškovima poslovanja, potrošnji energenata na objektima, gubitke u mreži te povećanje prihoda, istaknuo je predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević predstavljajući ambiciozan Program rada Uprave za razdoblje 2012. – 2016.

Podsjetio je da je novu Upravu dočekalo stanje od 1,4 milijarde kuna gubitka u neto radnom kapitalu te je izdvojio mjere koje su morali poduzeti za stabilizaciju financijskih tokova, kao što je poskupljenje energenata i izdavanje obveznica na međunarodnom tržištu.
- Prema posljednjem izvještaju, kreditni rejting HEP Grupe je zadržan, a poznato je da u pravilu kada pada kreditni rejting države, onda i pada državnih tvrtki - pohvalio se Koračević, dodavši da su hrabro i odlučno krenuli u restrukturiranje.
Ne želimo biti Uprava čiji će se rezultati mjeriti na temelju dojma, nastavio je, već želimo biti Uprava čiji će se rezultati mjeriti na konkretnim rezultatima.
Tako su Program temeljili na konkretnim pokazateljima te u mandatnom razdoblju očekuju pozitivan trend poslovanja. Prema njihovim analizama bruto dobit po zaposleniku u tom razdoblju ima trend rasta od 42 posto, prihod od prodaje energije po zaposleniku 25 posto, EBITDA marža 61 posto te bruto profitna marža 22 posto.

Što se tiče strateških ciljeva, jedan od prvih je usklađivanje s trećim energetskim paketom, gdje se već izgubilo puno vremena (planira se završetak 1. srpnja), unaprjeđenje poslovanja grupacije kroz smanjenje troškova poslovanja i povećanje učinkovitosti, dugoročna stabilnost opskrbe, povećanje konkurentnosti kako u Hrvatskoj tako i u regiji, održivi razvoj te učinkovito upravljanje imovinom.

U optimiraju poslovnih procesa fokus su stavili na poboljšanje nabavnih procesa i uštede u nabavi, gubitaka u mreži, osnivanje inovacijskog centra te smanjenje troškova radne snage.
Plan je da broj zaposlenika, što prirodnim odljevom, što strukturnim i drugim mjerama, u mandatnom razdoblju smanji za 3000 ljudi, što uključuje i novo zapošljavanje od 500 ljudi u istom razdoblju.
- Ove se godine broj zaposlenih smanjio za 350 ljudi, a sljedeće godine bi to trebalo biti 1800 ljudi. U mandatnom razdoblju trošak radne snage će biti manji za 736,8 milijuna kuna - istaknuo je Koračević, dodavši da su nova zapošljavanja nužna te se procjenjuje da će čak zaposliti i više nego što je planirano.

Procjenjuje i da bi 2017. Hrvatska mogla preći iz zemlje uvoznika u zemlju izvoznika i postići energetsku neovisnost kroz revitalizaciju dodatnih 155,5 MW objekata vrijednih 2,1 milijardi kuna, nova ulaganja od 9,215 TWh, odnosno 25,3 milijarde kuna te uštede kroz ESCO programe od 1,1 TWh. To planiraju djelomično financirati vlastitim sredstvima, zajedničkim ulaganjima s partnerima te kroz projektno financiranje iz buduće dobiti.
- Vrijednost ulaganja iz vlastitih izvora procjenjuje se na 12 milijardi kuna, a postoji i mogućnost kreditnog zaduženja od devet milijardi kuna - pojasnio je predsjednik Uprave, priznavši da je njihov plan ambiciozan, ali da će za one investicije za koje procjene da ih ne mogu sami voditi raspisati međunarodni natječaj. 

Uzgred, za 2012. je bio predviđen investicijski ciklus od tri milijarde kuna, a kako je rekao Koračević, realizirali si više od 70 posto i za 20 posto je veća efikasnot u vođenju investicija, nego što je bila lani.
Naravno, postoje i određeni rizici investicijskog plana. Jedan od njih je Zakon o zaštiti prirode NATURA 2000. Naime, HEP-ova ekološka mreža ulaskom Hrvatske u EU u NATURA-u 2000., a rizik je i usklađivanje s trećim energetskim paketom. S druge strane, cijena emisija ugljičnog dioksida, mogućnost pristupa odgovarajućim tržištima za finaciranje investicijskog ciklusa te mogućnost pronalaska adekvatnih strateških partnera, financijski su rizici na koje nisu u mogućnost imati potpunu kontrolu.
Zaključno, Koračević je još jednom naglasio da privatizacije HEP-a neće biti te da su potencijalni strateški partneri pogotovo u hidroenergetskim objektima mirovinski fondovi, na što već Vlada radi prilagođavajući određene procedure da se tako nešto omogući, i građani Hrvatske.
Zaključno, uzevši u obzir zatečeno stanje, pokrenute poslovne procese te rast cijene energije, s time da je naglašeno kako daljnjih povećanja neće biti, Uprava HEP-a, ne otkrivajući točnu brojku, očekuje pozitivan poslovni rezultat na kraju 2012.