Nakon klasičnih žarulja, usisivača jačih od 1600 vata i niza drugih stvari koje su činile svakodnevnicu, plastične vrećice, barem one tanke, sljedeće su na listi za odstrel Europske unije.
Ipak, jedan od najuobičajenijih i za okoliš vrlo štetnih oblika prenošenja namirnica neće tako brzo nestati, već će se polako reducirati. Zaista polako i u nešto blažoj varijanti od prvotno zamišljene u određenoj mjeri i zahvaljujući Hrvatskoj, koja je uspjela isposlovati podizanje donjeg praga debljine vrećica s 10 na 15 mikrona. Inače jedina država koja je u Vijeću bila protiv usvajanja prijedloga kakav je izvorno došao to je napravila kako bi zaštitila svoju industriju proizvodnje plastičnih vrećica, koja zapošljava oko 1500 ljudi.
Preduga razgradnja
Europski parlament izglasovao je tijekom plenarnog zasjedanja u Strasbourgu ovoga tjedna dogovor postignut s Vijećem prema kojem će se smanjenje upotrebe plastičnih vrećica postići u dvije varijante stavljene na izbor državama članicama. Prva predviđa zabranu besplatnog dijeljenja vrećica, odnosno obvezno naplaćivanje, a druga nalaže postizanje određenih ciljeva do 2025. Ako se odluče za potonju varijantu, članice će morati osigurati da godišnja upotreba plastičnih vrećica ne prelazi 90 po osobi do 2019., i tu brojku spustiti na 40 do 2025. Usvojena regulativa odnosi se na vrećice debljine od 15 do 50 mikrona zato što ih se mnogo rjeđe ponovno koristi od onih debljih, a tanke vrećice iznose oko 90 posto svih plastičnih vrećica prodanih u Uniji.
Njihova razgradnja, pak, može trajati stotinama godina i posebno su štetne za vodene ekosustave. Za usporedbu, u 2010. bilo je oko 200 vrećica po osobi u Europskoj uniji, a prema procjenama oko osam milijardi vrećica završi kao otpad u EU. Isto tako, istraživanje u Sjevernom moru, primjerice, pokazalo je da 90 posto mrtvih ptica određenih vrsta ima u želucima komade plastike te da 70 posto plastičnog otpada koji pokupe koćarice čine upravo plastične vrećice. Najveći 'neprijatelj' plastičnih vrećica (tanjih od 50 mikrona) ujedno je i njihova najveća prednost jer se zbog svoje izdržljivosti i zanemarive težine predugo razgrađuju i izbjegavaju uobičajene tijekove upravljanja otpadom.
Bogati troše manje
‒ Poduzimamo mjere za rješavanje vrlo ozbiljnog i očitoga ekološkog problema. Svake godine više od osam milijardi plastičnih vrećica završi kao otpad u Europi, uzrokujući tako ogromnu štetu okolišu. Neke države članice već su postigle mnogo u pogledu smanjivanja njihove upotrebe. Ako druge budu slijedile njihov primjer, mogli bismo smanjiti trenutačnu upotrebu u EU i do 80 posto ‒ rekao je Janez Potočnik, tadašnji povjerenik za okoliš, prije godinu dana kada je Komisija predstavila svoj prijedlog.
Zemlje na koje se referirao su Danska i Finska, s oko četiri plastične vrećice na godinu, a s druge strane spektra nalaze se Poljska, Portugal i Slovačka s čak 466 plastičnih vrećica po stanovniku na godinu.
