Implikacije kreditne krize za tržište obveznica

Diljem svijeta, no najviše u Europi, dubok je utjecaj kreditne krize na tržište obveznica. Od prekonoćnih stopa pa dalje uz krivulju sve do dugoročnih obveznica i kamatnih stopa, sve je veća svijest o kreditnom riziku.

Pozornost je trenutačno usmjerena na probleme ukupnoga duga prema imateljima obveznica, no kriza je ostavila traga i na izračunu i značaju stopa LIBOR/EURIBOR. To je zasad imalo značajan utjecaj na zamjene kamatnih stopa (IRS) i na krivulju kamatnih stopa koja se koristi pri izračunu zamjena kamatnih stopa zajedno s kamatnim stopama koje se koriste za određivanje budućih stopa.

Baza od 3 do 6 mjeseci proširila se tako da je stvorila poteškoće u izračunu krivulje zamjene kamatnih stopa i instrumenata korištenih u njihovom stvaranju. Rizik druge ugovorne strane danas se smatra tako važnom stvari da se prvotna bilateralna priroda tržišta zamjena kamatnih stopa na svim glavnim tržištima zamjenjuje centralnim modelom trgovanja i namire druge ugovorne strane. Na LIBOR se pretežito gleda kao na tehnički problem, no potreba za izbjegavanjem kreditnog rizika s vremenom je dovela do značajnog smanjenja bankovnih zajmova.

To će utjecati na tradicionalni odnos između europskih banaka i korporativnog sektora. Sada se počinje raspravljati o posljedicama toga, a javlja se i očekivanje povećanja uloge tržišta kapitala da bi se ispunio jaz koji je stvorio pad bankovnih zajmova. Ovo su samo neke od implikacija globalne kreditne krize za tržišta fiksnih prihoda, a bit će ih još i mnogo više.

www.financije.net