Ina kreće u istraživanje plinskih škriljaca

Ina kreće u investiciju vrijednu više od 100 milijuna kuna, pilot projekt istraživanja nekonvencionalnih ležišta plina u panonskom dijelu Hrvatske te očekuje da će se projekt realizirati do kraja godine.

Istakla je to Lilit Cota, direktorica Inine Službe istražnih projekata, na 28. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji. 

Ina se, naime, priprema na ispitivanja tri ležišta na pet lokacija u Panonskom dijelu Hrvatske - nekonvencionalne izvore nafte u Posavini, plinske šejlove u Međimurju i slabopropusne pješčenjake u Podravini.
-Na tržištu Europe se ne očekuje boom nekonvencionalnih izvora u sljedećih deset godina, no mi očekujemo da ćemo postići malo boom na hrvatskom tržištu i postići benefiti kroz povećanje kopnenih rezervi plina – istakla je Cota.
Govoreći o predviđanjima energetskog miksa na globalnoj razini, Cota je naglasila da budućnost leži i dalje na fosilnim gorivima, biomasa opada, a ugljen se i dalje iznenađuje dobro drži. Dokazane svjetske rezerve plina na svjetskoj razini iznose 210 trilijuna kubnih metara, nastavila je, a procjene plina iz šejlova (plin iz škriljevaca) su gotovo na istoj razini.
I dok cijene plina uglavnom rastu, u SAD-u je zbog šejlova priča drugačija i cijene je niža nego u Europi. Europski projekti, između ostalog, ne mogu biti konkurentni i zbog  troškova bušotine koji su u SAD-u daleko manji: prosječno oko pet milijuna dolara, dok je Europi između 11 i 20 milijuna dolara. Poljska je prva otvorila vrata istraživanjima nekonvencionalnih ležišta, no mnoge zemlje u Europi zapravo nisu otvorene za ovakvu vrstu istraživanja.

A donosi li liberalizacija tržišta Hrvatskoj zaista niže cijene plina? Energetski stručnjak Stevo Kolundžić gleda to kroz dva pristupa. Prema iskustvima drugih zemalja, cijene su nakon uvođenja procesa liberalizacije počele padati, a zatim su rasle. No pitanje je koliko bi rasle da nije bilo liberalizacije.
-Osobno mislim da bi cijene bile i znatno veće da nije pokrenut proces liberalizacije u Europi – vjeruje Kolundžić koji je ponovio da su se na tržištu plina već dogodile tektonske promjene kroz utjecaj američke priče i njihove proizvodnje plina iz šejla za koji su već pronašli kupce u Europi. Činjenica je da su pale cijene plina otkako se priča s plinom iz šejlova 'zavaljala', ali pale si i zato jer je Katar, poslije Rusije jedan od najvećih izvoznika plina, tada izgubio tržište u Europi. S druge strane, dogodila se i Fukushima, Kina i Indija se javljaju kao uvoznici, a sada i Australija raste s izvozom plina. Postojeća tri tržišta plina, SAD, Europa i Daleki Istok, još su se više diferencirala u cijeni. I teško je reći u kojem će omjeru Australija utjecati.
-Ne očekuju se veliki pomaci u padanju cijena plina. Očekuje se da će cijena stagnirati. Više od 15 godina cijena ugljena i plina kreću se paralelno. I ugljen bi mogao biti u situaciji da  mu cijena pada, no ako je točno da bi se cijena plina mogla zadržati i manje vezati uz cijenu nafte, za očekivati je i da će se cijene kretati paralelno - misli energetski stručnjak Stevo Kolundžić.