Ina: Neto gubitak u 2013. godini 1,5 milijardi kuna

INA Grupa je priopćila kako je u 2013. godini ostvarila EBITDA (bez jednokratnih stavki) u iznosu od 3,7 milijardi kuna te neto dobit (bez jednokratnih stavki ) u iznosu od 953 milijuna kuna. Ukupni prihodi od prodaje iznosili su 27,4 milijardi kuna.

Valja istaknuti kako su jednokratne stavke za INA Grupu iznosile ukupno 2.369 milijuna kuna i odnosile su se na 1.504 milijuna kuna vrijednosno usklađenje imovine u Siriji, 738 milijuna kuna vrijednosno usklađenje imovine u SD Rafinerije i marketing te 127 milijuna kuna porezno rješenje za SD Rafinerije i marketing.

Isto tako, u financijskom izvještaju koji je objavljen na internetskim stranicama Zagrebačke burze navodi se kako je Ina Grupa u 2013. godini zabilježila neto gubitak od 1,508 milijardi kuna, dok je neto dobit u 2012. godini iznosila 681 milijun kuna.

Kad je riječ o kapitalnim ulaganjima, u Ini ih ocijenjuju 'vrlo intenzivnim'. Postignut je značajan rast od 57% u usporedbi s 2012. te su ulaganja iznosila 2.013 milijuna kuna. Pri tome se više od 80 posto ulaganja odnosi na projekte u Hrvatskoj, uglavnom segmenta Istraživanje i proizvodnja. U tijeku je veći broj projekata čiji je cilj ublažavanje prirodnog pada proizvodnje, uključujući i nastavak projekta EOR u Ivanić-Žutica i projekt Međimurje, čime razina domaćih ulaganja dosegla 1.655 milijuna kuna.

Financijski položaj Grupe dodatno je poboljšan, pri čemu se omjer duga i kapitala odnosno udio duga (bankarskih kredita i sl.) u kapitalu smanjio sa 31% na 27%, a neto dug u iznosu od 4.761 milijuna kuna za 29% u odnosu na 31. prosinca 2012 osiguravajući Ini snažan financijski položaj i fleksibilnost za budući rast. Neto financijski rashodi također su smanjeni u 2013. na 246 milijuna kuna, u odnosu na 292 milijuna kuna u prethodnoj godini.

Predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott rekao je da je 2013. za Inu bila teška godina s obzirom na negativna gospodarska kretanja i nepovoljna kretanja potražnje na ključnim tržištima (Hrvatska, BiH, Slovenija), dok se situacija u Siriji također kretala u negativnom smjeru.

- Unatoč tome, s ciljem osiguranja održivosti svih naših segmenata fokusirali smo se na ulaganja za buduća razdoblja, nastavili smo s internim poboljšanjima učinkovitosti te dodatno unaprijedili sigurnost našeg poslovanja. Povećali smo ulaganja za gotovo 60% na razinu od više od 2 milijarde kuna (od čega je 83% uloženo u Hrvatskoj) pri čemu su glavni prioriteti bili istražne i razradne bušačke aktivnosti u podmorju, istražna bušenja u Panonskom bazenu, naš ključni EOR projekt, remont postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka te intenzivan program modernizacije Trgovine na malo - kazao je Áldott.

Tvrdi kako se rezultati navedenih aktivnosti očituju u značajnom usporavanja stope pada proizvodnje na naftnim poljima na kopnu, povećanju tržišnog udjela motornih goriva na domaćem tržištu, kao i bitno nižoj vlastitoj potrošnji i gubicima u rafinerijama. Kaže kako je Ina primijenila proaktivan pristup prema izvoznim tržištima ostvarivši solidan rast izvoza prema susjednim zemljama.

- Poboljšanja su također vidljiva i u segmentu maloprodaje gdje je nastavak programa modernizacije (obuhvaćajući 30 benzinskih postaja u 2013., čime se broj potpuno moderniziranih benzinskih postaja popeo na 160, što je daleko više od bilo kojeg konkurenta u zemlji) podigao kvalitetu i poboljšao percepciju potrošača o našim uslugama - smatra Áldott koji tvrdi kako su na financijske rezultate prošle godine velikim dijelom utjecali vanjski i izvanredni faktori.

- Konstantno prateći stanje u Siriji izvršili smo ispravak vrijednosti sirijske imovine uzimajući u obzir produžene političke i sigurnosne rizike. Spomenuto umanjenje primijenjeno je kako bi se osiguralo fer vrednovanje imovine u Siriji, čime je dobit iz osnovne djelatnosti smanjena za 1.504 milijuna kuna, međutim spomenuto umanjenje nije imalo direktan utjecaj na tijek novca. S obzirom na ostvarene gubitke i općenito nepovoljna kretanja europskog rafinerijskog okruženja, umanjili smo vrijednost imovine rafinerija i marketinga za 738 milijuna kuna. Retroaktivni porezi vezani za vlastitu potrošnju rafinerija koje je donijela Porezna Uprava, dodatno su opteretili rezultat za 220 milijuna kuna.“ – zaključio je Áldott.