Svjetska se ekonomija stabilno oporavlja od ekonomske krize te mnoge regije ponovo bilježe snažne stope rasta.
Prilike za rast u ovom su desetljeću brojne, a nova napredna tehnologija i bolji fokus na kupce i klijente čine glavne poluge rasta svjetskih kompanija. Hrvatska je ekonomija u permanentnom problematično-katastrofičnom stanju, a najviše nas treba zabrinjavati rapidno produbljenje jaza između Hrvatske i ostalih svjetskih regija. Pritom ne govorimo više o našem zaostatku za Zapadnom Europom, nego i za susjedima iz Centralne i Istočne Europe i iz tzv. zemalja u razvoju. Veliki je problem što naše tvrtke premalo ulažu u istraživanje i razvoj, ključnu komponentu buduće konkurentnosti koja im treba dati inovativne poslovne modele.
Upravljanje kupcima Uzmimo samo primjer razvojnih projekata poboljšanja inovativnosti poslovnih procesa. Iz aspekta pomoći tehnologije, naše tvrtke uglavnom vide e-prodaju kao razmjerno slabo razvijen prodajni kanal u Hrvatskoj i regiji, koja je ujedno i osnovni korak procesa digitalizacije poslovnih procesa. Doduše, i na razvijenim zapadnim tržištima e-prodaja se, osim za knjige, tehniku, glazbu / multimediju, ne koristi u većim iznosima da bi se moglo reći da je jedan od najvažnijih kanala. No većina tvrtki lidera u svojim industrijama svoj fokus trenutačno stavlja na dodatnu uslugu upravljanja ciljevima svojih kupaca (npr. aplikacije za upravljanje kućnim budžetom u trgovini ili osobnim zdravstvenim ciljevima u zdravstvu) te na upravljanje digitalnim identitetom kupaca, što su drugi i treći val digitalizacije, koji može najviše pomoći ostvarenju rasta tvrtki u različitim industrijskim granama.
Jedna od njih je npr. trgovina. Danas većina naprednijih trgovaca ima razvijene programe lojalnosti putem kojih mogu bolje upravljati ponudama. No pravi je benefit za klijente u nadogradnji tih programa i kombinaciji s digitalnim identitetom kupaca. Jedna od vizija o kojoj u PwC-u upravo diskutiramo s globalnim liderima trgovačke branše jesu dućani u kojima će se cijene i promocije za kupce određivati dinamički na osnovi povijesnih podataka o kupcima te o njihovim trenutačnim potrebama. Izgled dućana budućnosti mijenjat će se na osnovi vremena i doba dana - nudit će se prigodne promocije za npr. večer i kišno vrijeme. No to nisu samo budući modeli, u EU već imamo projekte poput flubit.com, koji nalazi idealnu online ponudu za čak 85 posto svih svojih kupaca na osnovi zadanih parametara, ili getclothed.co.uk, gdje odjeća prema izboru dolazi na kućnu adresu na probu i bez obveze kupnje.
Banka bez poslovnica Drugi primjer inovativnosti jest zdravstvo. U korištenju inovativnim aplikacijama za smanjenje troška zdravstva prednjači SAD. Brojne aplikacije već su u primjeni. Narukvice i uređaji za praćenje pacijenata smanjili su troškove kardiološkog praćenja i do pet puta, a online dnevnici pacijenata smanjuju potrebe dolaska liječniku. Glavna prednost toga inovativnoga koncepta jest što se plaćanje zdravstvene usluge ostvaruje putem rezultata. Danska upravo restrukturira zdravstvo smanjivanjem bolničkih kapaciteta do 2020. za 20 posto, a investicije fokusira na prevenciju i monitoring.
Zanimljiv je i segment osiguranja. Premije će se u budućnosti određivati na osnovi podataka o korisnicima osiguranja i njihovih životnih, odnosno vozačkih navika. Britanski trgovci već se spremaju ponuditi analizu uzoraka kupnji svojih kupaca u cilju njihovog povezivanja s individualnim zdravstvenim planovima.
Sljedeći su dobar primjer financijske usluge. Mobilni operater Telenor već je u nekoliko zemalja, pa i u Srbiji, pokrenuo online banku, koja će uskoro poslovati bez poslovnica i bez redova, ubrzat će poslovne procese i postići veće zadovoljstvo kupaca.
Sličnih primjera ima već mnogo i u medijima / oglašavanju, prehrambenoj industriji, energetici… Ključ inovativnosti jest u tome da kompanije mogu unaprijediti svoje poslovanje aktivnim upravljanjem podacima o svojim kupcima, lokacijskim podacima, pristupom kupcima putem tradicionalnih i novih kanala te upotrebom inovativnih tehnoloških rješenja u tu svrhu.
S obzirom na to da Hrvatska u tom scenariju već dobrano zaostaje, potrebno je promijeniti trend te stvoriti povoljan regulatorni okvir za investicije u tehnologiju i inovacije (Hrvatska, nažalost, pada iz godine u godinu na ICT ljestvici), ohrabriti glavne industrijske igrače da pokrenu slične projekte te prepoznati ideju da se tako stvara novo tržište koje nije zatvoreno samo unutar teritorijalnih granica Hrvatske.
