Želeći kvalitetnije regulirati sporove između država i ulagača, Europska komisija prošli je tjedan donijela uredbu koja uspostavlja nova pravila za njihovo rješavanje, a u skladu s Lisabonskim ugovorom, koji je investicijsku politiku uključio u zajedničku trgovinsku politiku EU.
Tako joj je omogućeno da u sklopu trgovinskih pregovora s trećim zemljama pregovara i o ulaganjima. Kako podsjećaju u Komisiji, danas je u svijetu oko tri tisuće bilateralnih investicijskih sporazuma, od kojih su gotovo pola ugovori država članica EU, njih više od 1400, a ti sporazumi uključuju mehanizam zaštite ulaganja. Takozvani ISDS (engl. investor-state dispute settlement) instrument je međunarodnog prava koji omogućuje ulagaču pokretanje postupka protiv neke države (vlade), odnosno ‘zemlje domaćina’. Drugim riječima, ako ulagač iz jedne zemlje uloži u drugu, a ta država, prema njegovu mišljenju, prekrši dogovor ili njegova prava, on ima pravo pokrenuti postupak pred arbitražnim sudom, uz uvjet da su obje strane prije toga pristale na ISDS.
Tko je mjerodavan Uredba se stoga odnosi na sporove u okviru trgovinskih sporazuma Europske unije s trgovinskim partnerima i, prema mišljenju Komisije, nuždan je element u osmišljavanju zajedničke investicijske politike na razini Unije. Nova pravila određuju tko je u danoj situaciji najbolje pozicioniran za zaštitu interesa EU i država članica te kako raspodijeliti troškove i moguće nadoknade koji proizađu iz tih sporova.
Prema vrlo jednostavnom konceptu, članice će ubuduće odgovarati na sporove koji se odnose na njihova, nacionalna pravila, a prema istoj logici, Unija će biti mjerodavna za obranu mjera uvedenih na razini cijele zajednice. Isto tako, uredba predviđa jačanje transparentnosti, odgovornosti i predvidljivosti mehanizma razrješavanja sporova, što konkretno znači javnu dostupnost svih dokumenata i saslušanja, unošenje stavki koje se odnose na zloporabu sustava te stavki koje osiguravaju neovisnost i nepristranost arbitara u takvim sporovima.
Primjena od rujna Komisija, države članice i Europski parlament blisko će surađivati u tim slučajevima i razmjenjivati informacije kako bi se osigurala veća transparentnost. Uredba će službeno na snagu stupiti 17. rujna, no u praksi će se početi primjenjivati kad nastane spor između ulagača i države unutar europskih sporazuma s mehanizmom zaštite. EU o ulaganjima trenutačno pregovara s Kinom, Mijanmarom, Kanadom, Indijom, Japanom, Marokom, Singapurom, Tajlandom, Vijetnamom i Sjedinjenim Američkim Državama.
