Inzistirat ćemo na tome da hrvatska strana dobije ingerenciju nad upravljanjem Inom

[gallery columns="5" ids="220855,220856,220857,220858,220859"]

Darko Horvat bio je jedno od rijetkih imena poznatijih javnosti iz redova ministara nove vlade. Visokopozicioniranoga člana HDZ-a neki su se najviše sjećali iz razdoblja kad je radio i razvijao svoju karijeru u HEP-u. Jedni ga pamte kao pomoćnika ministra gospodarstva u bivšoj HDZ-ovoj vladi, drugi ga pak povezuju s realnim sektorom i ludbreškim Energy Plusom, gdje je bio dio Uprave.

No većina će ga svakako pamtiti kao ministra poduzetništva i obrta u vladi Tihomira Oreškovića, nesuđenoga ministra gospodarstva, a možda čak i kao ministra energetike. Bar ako ćemo suditi prema dosadašnjem dojmu i njegovim istupima. S Horvatom razgovaramo o poduzetničkoj klimi i projektima koje pokreće da je poboljša, ozračju unutar koalicije, a dotaknuli smo i sektora energetike iz kojega dolazi, ali koji nije u nadležnosti njegova ministarstva. No kao da jest.

• Preuzeli ste sektor poduzetništva, no niste samo na toj fronti: tu su i energetski projekti, Ina, fondovi EU. Čime se sve, zapravo, sada bavite? – Krenimo od fondova. Kad sam preuzeo dužnost ministra, imali smo otvorena četiri natječaja ukupne vrijednosti od 1,1 milijarde kuna, ali relativno malo prijava. Gotovo mjesec dana slušao sam poduzetnike i konzultante kako je gotovo svakom poduzetniku zbog bankabilnosti i solventnosti teško zadovoljiti uvjete. Počeli smo analizirati kako su se dogodili takvi uvjeti i tko ih je stvarao. Najprije mi se pokušalo imputirati da je to nametnula Europska komisija, no to nije točno. Pravila smo pisali sami. Konzultirali smo se s regionalnim razvojnim agencijama, HGK-om, HUP-om, HOK-om, s barem trideset poduzetnika koji su dvojili o tome trebaju li se prijaviti ili su se već prijavili pa zapeli u nekoj fazi. Zatim smo sastavili nova, pojednostavnjena pravila, zatvorili natječaje i za deset ih dana ponovno raspisujemo pod drugačijim uvjetima.

• Je li još aktualna ideja o ministarstvu energetike? – Jednoga dana Hrvatska će imati ministarstvo energetike, tko god bio na njegovu čelu. Ako u energetski sektor planirate investirati 40 milijardi kuna, državna administracija mora imati svoju instituciju koja će te investicije osmišljavati, koordinirati i nadzirati. Moramo imati stručnjake koji će strateški i dugoročno planirati energetski sektor. U tri i pol godine pripreme za izbore izradili smo prijedlog izmjene Energetske strategije i prijedlog restrukturiranja energetskog sektora. Trebamo regionalne igrače, a drijemamo. Pustimo HEP i njegovu prodaju električne energije po čudnim cijenama i uvjetima samo da bismo negdje bili prisutni. Zaboravljamo i što donose nove investicije, projekti, nova tehnologija koja dolazi na naše tržište. U jednom smo trenutku zahvaljujući svojoj nacionalnoj tvrtki, danas toliko spornoj Ini, imali znanje i iskustvo, imali smo fakultet na račun nje. Ona je mnogo više od benzinskih crpki.

• Da, a onda smo njezinom prodajom prodali jednu industriju, što baš nije isto kao prodaja hotela. Što sada? Stvari su procesuirane, dogovor između prijašnje Vlade i Mola nije uspio, pokrenula se arbitraža. – Za to bi gospodin Vrdoljak mogao biti mnogo bolji sugovornik jer nikakvu informaciju iz arbitražnih postupaka nisam vidio i nisam imao prilike dobiti, čuvali su to kao zmija noge. Vi danas ne možete Molu osporiti vlasništvo nad 49 posto Ininih dionica. Ako je do tog vlasništva došao nezakonito, tu je pravosuđe. Ako je podloga za arbitražni postupak presuda koje danas više nema, arbitraža je na klimavim nogama. Trebamo sjesti i razgovarati s Molom. Inzistirat ćemo na tome da hrvatska strana dobije ingerenciju nad upravljanjem.

Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.