Europska unija ovaj je tjedan napravila velik iskorak prema uravnoteženju i boljoj regulaciji autorskih prava i dozvola za internetsku uporabu glazbenih djela.
Jedan od problema koji se najčešće spominju, neujednačenost prava internetske distribucije autorskog djela, uglavnom glazbenoga, u državama članicama dio je novih pravila prihvaćenih na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu. Novim zakonom, koji još treba dobiti i posljednji blagoslov Vijeća, omogućit će se istodobno licenciranje glazbenog sadržaja u svim državama EU i kvalitetnije će se regulirati prava autora i izvođača te isplata njihovih naknada. Prijedlog predviđa lakše, brže i jednostavnije istodobno licenciranje glazbenog sadržaja na internetu u svim članicama, što će pojeftiniti i pojednostavniti postupak te potaknuti tržište glazbenih sadržaja, koje je 2012. u Uniji procijenjeno na 4,1 milijardu eura.
Izbor agencije Agencije za kolektivno upravljanje autorskim pravima u državama članicama moći će zatražiti od druge takve agencije predstavljanje svog repertoara (svih autorskih prava koje predstavlja agencija), a nositeljima autorskih prava morat će se platiti naknada najkasnije devet mjeseci od kraja financijske godine u kojoj su prikupljeni prihodi za prava. Iako su nositelji prava i dosad mogli birati bilo koju agenciju u EU kao svoga zastupnika, to će sada biti utemeljeno u zakonu. Agencije će također morati osigurati veću uključenost nositelja u odlučivanje (s pomoću općih skupština i uspostavljanja nadzornih tijela za rad između tih skupština), bolje upravljanje financijama (odvajanjem drugih i vlastitih prihoda od novca prikupljenoga na ime autorskih prava) i veću transparentnost (iscrpno objavljivanje relevantnih informacija o prikupljenome novcu, strukturi, ulozi, repertoaru organizacije, upravljanju financijama, uvjetima članstva, statuta itd.).
Jedinstveno tržište Agencijâ za kolektivno predstavljanje autorskih prava u EU više je od 250 i uime autorskih prava svake godine prikupe oko šest milijardi eura; od toga je većina koncentrirana u rukama sedamdesetak agencija koje predstavljaju oko milijun autora. Europska komisija odlučila je pozabaviti se problemom ponajviše zbog manjka transparentnosti u poslovanju tih organizacija i slabog nadzora načina na koji se koriste novcem prikupljenim uime autorskih prava.
Drugi je razlog sve veća konfuzija u svijetu internetske glazbe, u kojem se mnogo agencija nije nabolje snašlo, zbog čega će morati uspostaviti odgovarajuće baze podataka o svojim pravima, odnosno djelima koja predstavljaju. Smjernica koju je Parlament prihvatio stoga smjera s jedne strane pojačati transparentnost i upravljanje agencijama, a s druge strane stvoriti istinsko, jedinstveno digitalno tržište za glazbu.
