Jesu li Južnjaci gluplji ili samo lijeni?

U usporedbi s prošlom godinom uspješnost u inovacijama u Europskoj uniji rasla je unatoč krizi premda je nerazmjer među članicama sve veći, pokazalo je izvješće Europske komisije za ovu godinu ‘European Commission Innovation Union Scoreboard’.

U kratkim crtama, zemlje koje su i prije bile napredne u inovacijama nastavile su taj trenda, a one slabije potonule su dublje ili stagnirale. Ljestvica, očekivano, odražava i šire ekonomske uvjete s obzirom na to da su na vrhu uvjerljivo sjeverne zemlje Švedska, Njemačka, Danska i Finska; najveći je napredak pak pokazao baltički trolist Litva, Latvija i Estonija. Glavni pokretači inovacija i dalje su mala i srednje poduzeća, komercijalizacija inovacija i sustavi skolni istraživanju, ali pad gospodarske aktivnosti i ulaganja negativno je utjecao na ukupan rezultat europske inovativnosti.

Četiri skupine Osim tog izvješća Komisija je izdala i dodatno, dopunsko, ‘Stanje Unije inovacija’ (State of the Innovation Union), koje dokazuje da je Komisija znatno ispunila svoje ključne obveze zacrtane za Uniju inovacija. ‘Ljestvica Unije inovacija’ svrstava zemlje članice u četiri skupine: lidere, sljedbenike, umjerene inovatore i skromne inovatore. Vodeće zemlje našle su se u prvoj skupini, u drugu su se ‘plasirale’ Nizozemska, Luksemburg, Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Irska, Francuska, Slovenija, Cipar i Estonija, od kojih su sve još iznad europskog prosjeka. Ispod su Italija, Španjolska, Portugal, Češka, Grčka, Slovačka, Mađarska, Malta i Litva te u posljednjoj skupini Poljska, Latvija, Rumunjska i Bugarska.
Najuspješnijim zemljama zajednički su snažni istraživački potencijali, uključujući ulogu poslovne inovacije i visokog obrazovanja. Drugim riječima, osim istraživačkog potencijala u zemljama na najvišem stupnju vrlo je dobra sprega između visokog obrazovanja i zahtjeva tržišta, što omogućuje laku komercijalizaciju inovacija.

EU globalno zaostaje Ipak, na razini kontinenta vodi nečlanica Švicarska, a u globalnim okvirima EU zaostaje za drugim razvijenim zemljama, točnije Južnom Korejom, SAD-om i Japanom. Dobra je vijest da se razmak u odnosu na dvije potonje zemlje smanjuje, ali zato sve više gubi korak s Korejom, kao i da je ispred Australije, Kanade, Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike. Kina smanjuje razmak, no EU na sigurnoj distanci drži druge članice BRIKJA-a. Do rezultata tablice dolazi se pak usporedbom 24 pokazatelja posložena u tri kategorije i osam dimenzija. ‘Omogućivači’ su osnovni preduvjeti za inovaciju (ljudski resursi, istraživački sustavi, financije i potpora), aktivnosti tvrtki ‘hvataju’ inovacijske napore (investicije, intelektualna sredstva). Rezultati pokazuju da se sve to prenosi u konkretnu korist za ekonomiju u cjelini (inovatori i ekonomski učinci, uključujući zaposlenost).

Cijelo izvješće Europske komisije o inovacijama:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/facts-figures-analysis/innovation-scoreboard/index_en.htm