Kako potaknuti otvaranje inovativnih tvrtki

Većina ideja nije originalna i svodi se na prilagodbu zamisli i uspjeha izvana. Sve je to donekle dobro za male biznise, ali to ne privlači strana ulaganja i nema potencijal za širenje.

Premda se posljednjih godina u Hrvatskoj mnogo govori o poticanju razvoja poduzetništva, posebice razvoju inovativnih ‘startup’-projekata, broj dobrih teorija i namjera, edukacijskih projekata, radionica, skupova, inkubatora itd. još nadmašuje broj pokrenutih ‘startup’-tvrtki. Vlada je, štoviše, uložila potreban napor da za takve projekte namakne kakva-takva sredstva, no zahuktavanje toga poduzetničkog inovativnog motora, čini se, mnogo je složenija priča. Da bi mlađi poduzetnici, od kojih se zbog dobi očekuje da budu predvodnici pokretanja ‘startupova’, imali inovativne ideje i bili probitačni u želji za uspjehom, još se, kažu stručnjaci, treba učiniti mnogo da se olakša poslovanje - valja smanjiti birokratske zapreke za otvaranje tvrtki te uspostaviti učinkovit pravni i obrazovni sustav.

Poslovni anđeo Nino Zahrastnik, koji već godinama radi u SAD-u u tvrtki Interbayte ltd. i ulaže u deset projekata, ponajviše iz osobnih razloga, želi biti dio razvoja hrvatskog poduzetništva. Uvjeren je da se potaknulo poduzetničko ozračje i da je u tijeku sa svjetskim tehnološkim zbivanjima. Međutim, kaže i sljedeće:
- Većina ideja nije originalna i svodi se na prilagodbu zamisli i uspjeha iz vana. Osim toga većina ih je iz informatičke industrije. Sve je to relativno dobro za male biznise, ali to ne privlači strane investicije i nema potencijal za širenje, jer vani su te ideje već ostvarene.

Ne sramite se profita
Zahrastnik primjećuje i drugu važnu negativnost - hrvatsko nepovjerenje, gotovo averziju, prema poduzetnicima i profitu, što, kaže, zbog čega poduzetnici imaju defetistički pristup. To se kod poduzetnika, kaže, manifestira u slaboj organizaciji prodaje, sramežljivosti kad se govori o novcu i skrivanju ili nepostojanju dovoljne agresivnosti u nastojanju da se zaradi.
- U biznisu je novac mjerilo uspjeha i toga se ne treba sramiti ili smatrati to pohlepom - dodaje Zahrastnik, čiji je kriterij za upuštanje u investiciju prilično jednostavan: sposobnost ljudi u projektu da stvore, prodaju i unovče novostvorenu vrijednost.
Osnivač Trilleniuma, prvoga virtualnog 3D šoping centra i suosnivač CRANE-a (hrvatske mreže poslovnih anđela, odnosno privatnih investitora zainteresiranih za ulaganja u proizvodne i inovativne tvrtke u ranom stadiju razvoja), ističe pak da voli inovativne stvari, ali da ga često zainteresiraju i projekti koji nisu inovativni, nego samo dobro provedeni.
- Najviše volim niše, mjesta u koja još nitko nije kročio, gdje su se problemi koje rješava taj novi proizvod do sada rješavali na drugi, složeniji način. Volim i projekte s uslugama, jer uz mala ulaganja omogućavaju potencijalno velike povrate.   

No dok mnogi razmišljaju o ‘startupu’ iz nužde, zato što su ostali bez posla, Nikša Tomulić, član CRANE-a, investitor u nekoliko tehnoloških ‘startupova’ te osnivač središnjega mjesta za usporedbu troškova - Kompare.hr, upozorava na to da to nije najbolja motivacija.
- To je pogrešan početni pristup jer pravi poduzetnik uvijek je odlučan upustiti se u pothvat i napustiti sigurnost pa bez obzira na sve živi za to da ostvari svoju ideju. Danas je doista pravo vrijeme za to i zbog mnogo drugih okolnosti kao što su dostupnost rizičnog kapitala, poticaji lokalne i javne uprave, konkurentnost na tržištu rada, dostupnost neograničene besplatne poduzetničke izobrazbe. Naravno, to govorim u kontekstu pravih projekata i ideja te ljudi koji stoje iza te potencijalne realizacije.

Svaki je poseban
Nema jedinstvene formule za investicije, to ovisi o pojedinome projektu, kaže Cvjetojević o pristupu CRANE-ovih investitora.
- Sve ovisi o projektu i pregovorima. Ulažemo koliko traži poduzetnik i koliko je nužno da projekt postane samoodrživ, a to je često više od početne investicije jer se projekt razvija uglavnom dulje od planiranoga. Potpisuje se društveni ugovor, a postotak ovisi o pregovorima - katkad je dva 2 posto, katkad 50. To ovisi o više čimbenika: fazi razvoja, veličine investicije, o tome sudjeluje li oduzetnik u investiciji itd. Jasno, ako je projekt u početnoj fazi, traži se veći postotak nego ako je već na tržištu. 

No vratimo se na probleme početka rada ‘startupa’, u kojem nužni početni postupci, od izdavanja dozvola do osnutka tvrtke pa zatim traženja novca, često obeshrabre nepripremljene poduzetnike. Tu su i porezni i socijalni doprinosi te razna davanja, kod novih poduzetnika često nepovezana s prometom i profitabilnošću, zbog čega ozbiljno ometaju njihovu likvidnost i onemogućuju im da rastu, čak ih katkad potjeraju s tržišta jer su nekonkurentni. Obrazovanost, naglašavaju svi sugovornici, a elaborira Andrea Marinac iz Službe za odnose s javnošću HGK, najvažnije je jamstvo uspjeha. 

- Pedesetak posto novih poduzeća propadne u prvih pet godina poslovanja. Ta je faza još poznata kao ‘dolina smrti poslovnog razvoja’. Da bi se ostvario ekonomski rast zacrtan ‘Europom 2020’, važno je povećati otpornost i konkurentnost tih poduzeća. Sadašnji programi u Europi i SAD-u dokazuju nam da savjetovanje i mentorstvo iskusnih poduzetnika poduzetnicima početnicima jako pomažu te da s pomoću tih programa poduzetnici početnici poboljšavaju otpornost svojih poduzeća, povisuju stupanj internacionalizacije, potiču rast poduzeća te povećavaju broj novoosnovanih poduzeća - kaže Marinac.

Poslujte globalno
No kad sve to svladate i spremni ste svijetu ponuditi pravu novost i potpuno inovativan projekt, otkrit ćete da nije lako biti prosvjetitelj, o čemu svjedoči primjer Gorana Duškića, suosnivača IT ‘startupa’ WhoAPI. WhoAPI dostavlja iscrpne informacije o internetskim domenama, poput podataka o vlasniku, i drugim tehničkim detaljima, a čije su ‘hosting’-tvrtke pne koje imaju velik portfelj domena, one koje se bave zaštitom robne marke te mnoge druge.
- Riječ je o složenu projektu. Nije lako objasniti ljudima o čemu je doista riječ, da ne govorim o tome kakvi su tehnički problemi. Zamislite braću Wright kako bez završenoga fakulteta konstruiraju prvi avion. Financijski smo se za sada osigurali anđeoskom investicijom Mihovila Barančića i dajemo sve od sebe da bi prihodi počeli stizati prije nego što iscrpimo resurse - kaže Duškić, koji kao i drugi poručuje: poslujte globalno, pohađajte edukacije i slušajte primjere uspješnih poduzetnika.  Zanimljivo, u tom je segmentu, čini se, ozračje sve bolje jer svi sugovornici pozivaju sve koji dvoje da im se oslobodno obrate s pitanjima.