Krizne procjene: Koliko danas vrijedi moja tvrtka

Kriza nije promijenila metodologiju procjene kompanija, ali se unatrag godinu-dvije bitno promijenila važnost pojedinih pokazatelja poslovanja.

Ono na što se prije nije obraćalo previše pozornosti, a sada je postalo kamen spoticanja u pregovorima jest obrtni kapital. U vrijeme goleme nelikvidnosti količina obrtnoga kapitala koji tvrtka ima postala je esencijalno pitanje. U većini slučajeva vrijednost pojedine tvrtke danas je na tržištu manja nego što je bila prije. Uzimajući u obzir trenutačnu razinu profitabilnosti kompanija te očekivanja rasta, smatra se da su vrijednosti kompanija sada realnije, s tim da i dalje sigurno postoje kompanije čija je fer tržišna vrijednost podcijenjena. Danas je manje važno radi li tvrtka s gubitkom, već je li uspjela zadržati tržište i kupce, a pitanje je koje si često postavlja gotovo svaki poduzetnik glasi 'Koliko bi sada mogla vrijediti moja tvrtka? Bilo da je grčevito želi prodati i dobiti koliko se dobiti može u vrijeme sveopće ekonomske stagnacije, bilo da traži kredit ili strateškog partnera. Odgovor je najčešće - manje nego prije. Kako zapravo teče formalna procjena vrijednosti kompanije otkrivamo u novom Lideru u temi tjedna koju ovaj puta potpisuju Matilda Bačelić i Tatjana Petričušić.

Edis Felić istražio je priču o kojoj se baš javno ne govori. Naime, ideja o davanju šuma u koncesiju već se naveliko zavrtjela. Kalkulira se kako bi se koncesionarima moglo ponuditi 30 posto šuma, a vjeruje se da bi oni bili zainteresirani za šume bogate hrastom lužnjakom, poljskim jasenom, bukvom i jelom. Stara poslovica 'nikad ne reci nikad' mogla bi doći na svoje. Više u priči Edisa Felića.

Vladin paket poticajnih mjera za investiranje u svrhu zapošljavanja poduzetnici ocjenjuju zakasnjelim i suviše kompliciranim. Uz upozorenje da se još uvijek nitko ne usudi taknuti osinje gnijezdo, u opterećenje bruto plaća, poduzetnici već iz iskustva uvjeravaju da će poticaji i nepovratne potpore za nova radna mjesta pasti upravo na birokraciji. Može li išta osim rezanja bruto plaća otvoriti nova radna mjesta istražile su Gordana Gelenčer i Danijela Dujmović Ojvan.

Sa Srđanom Šimcem, sucom Visokoga trgovačkog suda RH i predsjednikom Hrvatske udruge za mirenje i jednim od začetnika mirenja u Hrvatskoj razgovarao je Ivica Grčar. Šimac objašnjava ulogu suca u poticanju na mirenje i zašto se stranke u prvom stupnju u pravilu iscrpe, te kako se u pravilu sporove nastoji uspješno riješiti.

Djeluj lokalno, misli globalno - poznata je uzrečica primjenjiva na niz proizvoda u Hrvatskoj, a koji se prodaju ili su popularni samo u svojem okružju. S jedne strane postoje velike tvrtke koje svoje poslovanje vole utemeljiti na lokalnim potrebama te im novac, distributivne mreže, proizvodni kapaciteti i 'know-how' u području izgradnje brenda nisu problem. S druge strane postoje mali poduzetnici koji svoje poslovanje temelje na prepoznavanju potreba lokalnog tržišta i imaju potencijal koji može biti veoma unosan na nacionalnoj razini, pa i šire, ali na raspolaganju nemaju sve alate za izlazak na nacionalnu razinu. Kako se onda oni snalaze i profitiraju otkriva nam Antonela Zečević u revijalnoj priči 'Mali brendovi: profitiraju lokalno i ne zamaraju se nacionalnom zastupljenošću'.

Pravo štivo uz jutarnju kavicu zacijelo je feljton o Charlesu i Davidu Kochu, nasljednicima carstva Koch Industries koje uključuje praktički sve što ima veze s naftom i plinom, od benzinskih crpki do plastike i umjetnih gnojiva. Zanimljivo je da su obojica srčani desničarski aktivisti koji su se osobno zavjetovali da će srušiti omraženog Baracka Obamu i instalirati republikanca Mitta Romneyja za predsjednika SAD-a. U tu svrhu koriste se pomno razrađenom donatorskom mrežom, koja je proteklih nekoliko godina raznim konzervativcima priskrbila više od 120 milijuna dolara.  

Novi broj Lidera možete pročitati i na iPadu. Aplikaciju s pomoću koje ga možete kupiti skinite  OVDJE