Unatoč tome što je Europska unija među najbogatijim područjima na svijetu, posljednji podaci Europskog ureda za statistiku (Eurostata) pokazuju da siromaštvo i rizik od njega ne zaobilaze ni nju.
Prema najnovijim statistikama, gotovo četvrtina njezinih građana prošle je godine bila na rubu siromaštva ili socijalne ekskluzije, točnije 24,5 posto. Konkretno, to znači da je 122,6 milijuna građana bilo u jednoj od tri kategorije od kojih se sastoji ta statistika. Riječ je o riziku od siromaštva nakon socijalnih transfera, teškoj materijalnoj depriviranosti i kućanstvima s vrlo niskim radnim intenzitetom.
Gdje je prag U prvoj su skupini pojedinci u kućanstvu čiji je ujednačeni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva, što je šezdeset posto nacionalnog medijana ujednačenoga raspoloživog dohotka nakon socijalnih transfera. Riječ je o relativnom mjerilu koje znatno varira od članice do članice, kao i tijekom vremena. Drugi su promatrani kriterij ljudi koji si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet mjerila (stanarina/hipoteka ili režije, grijanje doma, neočekivani troškovi, meso ili riba svaki drugi dan, tjedan dana praznika izvan doma, automobil, perilica rublja, televizor u boji i telefon/mobitel). Posljednja su kategorija ljudi od nula do 59 godina koji žive u kućanstvu u kojem odrasli članovi (od 18 do 59 godina) rade manje od dvadeset posto svoga potencijalnog radnog vremena tijekom godine dana (studenti su isključeni).
Tako dobiveni podaci sugeriraju određeni napredak u odnosu na godinu prije, ali i razinu višu od 2008., kad se počeo osjećati pritisak krize. U tom je smislu i prvo mjerilo, prag rizika od siromaštva, palo u mnogim članicama. Hrvatska je s 29,9 posto negdje u gornjem dijelu sredine, opasno se približava skupini država s najlošijim rezultatima. Najlošiji rezultat posljednja članica zabilježila je u kategoriji rizika od siromaštva (19,5 posto), a udjeli ozbiljno materijalno depriviranih i kućanstava s vrlo niskim radnim intenzitetom malo su manji (14,7, odnosno 14,8 posto).
Porazne brojke Popis 28 država članica vodi Bugarska s uistinu zabrinjavajućih 48 posto, slijede je Rumunjska (40 posto), Grčka (35,7 posto), Latvija (35,1 posto) te Mađarska (33,5 posto); drugu stranu, pomalo iznenađujuće, predvodi Češka kao zemlja s najboljim rezultatom (14,6 posto). Ostale zemlje u donjem dijelu ljestvice uobičajene su europske pobjednice: Nizozemska (15,9 posto), Finska (16 posto) i Švedska (16,4 posto). Kad se popis proširi na države izvan EU, ali s posebnim ugovorima, Island je zemlja s najnižim postotkom ugroženih (13 posto), zatim Norveška (14,1 posto) i Švicarska (16,4 posto). Raščlanjene na kategorije, brojke pokazuju da najviši postotak otpada na one u riziku od siromaštva (16,7 posto), slijede kućanstva s niskim radnim intenzitetom (10,7 posto) i teška materijalna depriviranost (9,6 posto). Brojke, dakle, nisu laskave i pokazuju da treba uložiti veći napor u smanjivanje siromaštva u EU.
