Mogućnosti za inovativne poduzetnike početnike i mali biznis

Nakon tekstova koji su bili posvećeni prije svega fondovima EU, upravljanju projektnim ciklusom, procedurom pripreme projektnih prijava, proračunskom procedurom, PRAG-om i sl. vraćamo se na smjernice EU i planove za razvoj pojedinih sektora poljoprivrede i gospodarstva odnosno razvoja Europe općenito.

U tijeku je izrada Plana razvoja Europe, koji članice EU pripremaju kako bi riješile ključna pitanja - razvoj i zapošljavanje. Predstavnici vodećih europskih zemalja poslali su svoje prijedloge koji su ušli u Akcijski plan razvoja Europe usmjerenog prije svega na jačanje inovacija zasnovanih na potražnji kao središtu strategije razvoja i istraživanja.

Istraživački programi EU će u sljedećem razdoblju udvostručiti svoje napore da osigura prostor za istraživanja, razvoj i inovacije putem kreiranja tzv. prostora za europsko istraživanje (European Research Area), koji će biti usmjeren na jačanje investicijskih mogućnosti za inovativne poduzetnike početnike, brzorastuće tvrtke i male biznise. Osnova programa je stvaranje programa i sustava za promociju investicijskoga kapitala u svim europskim zemljama u suradnji s Europskim investicijskim fondom i nacionalnim institucijama.

Takav program temeljit će se na modelu Istraživačkog programa malih biznisa koji će imati mogućnost korištenja sredstava putem tzv. predkomercijalne javne nabave, što znači da će sustav javne nabave omogućiti novim tehnologijama da se brže komercijaliziraju i promoviraju na tržištu. EU će također poticati efikasne i jednostavnije procedure za zaštitu intelektualnog vlasništva upravo radi promocije i poticanja inovacija.

Rizici strategije Što to konkretno znači za male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj? Kao buduća 28. članica Europske unije Hrvatska, odnosno hrvatski poduzetnici moći će također kapitalizirati na novim sredstvima i trendovima Europske unije koji su usmjereni na istraživanja i inovacije ne samo putem programa fondova EU koji su trenutačno dostupni, ali manje korišteni od strane poduzetnika (npr. Okvirni program 7, budući Horizon Programme), već i putem novih programa europskih financijskih institucija koji će se pokrenuti u suradnji s hrvatskim ministarstvima i drugim nadležnim institucijama odnosno bankama.

Jedna negativna strana takve europske strategije koja je prije svega usmjerena na poticanje znanosti i tehnologije nedostatak je promišljanja, a samim time i konkretne primjene znanstveno-tehnoloških inovacija na društveno-ekonomske probleme, naročito problem nezaposlenosti. Rizik takve strategije je također ponovno distanciranje znanstveno-tehnoloških institucija, istraživačkih instituta i sveučilišta od malih poduzetnika, koji u našem okruženju imaju još uvijek malo mogućnosti, odnosno vrlo malo kapaciteta da osiguraju potrebna sredstva za komercijalizaciju svojih izuma odnosno njihovu promociju na europskom tržištu. Jer, realno gledano, koliko brzorastućih gazela imamo u Hrvatskoj?

Korisna stranica
• www.cms.horus.be