MOL se neće odreći upravljačke kontrole nad Inom

Naftna kompanija MOL neće se odreći upravljačke kontrole nad Inom, kazao je Gyorgy Mosonyi, predsjednik nadzornog odbora MOL-a, uoči pregovora te mađarske kompanije s hrvatskom Vladom, koja želi veći utjecaj u Ini.

U razgovoru za Reuters, Mosonyi je u petak kazao da MOL može razmotriti neke promjene postojećeg dioničarskog ugovora o Ini, kao što je pravo veta, i optimističan je po pitanju postizanja dogovora s hrvatskom Vladom, koji bi mogao postaviti novu strategiju za rast Ine.

 - Apsolutno sam uvjeren da možemo riješiti ove ponekad umjetne razlike između dvaju dioničara tijekom uspješnih pregovora - rekao je Mosonyi, dodavši kako očekuje da će pregovori, koji će početi idućega tjedna, biti zaključeni ove godine.

Hrvatska je 2003. godine prodala 25 posto dionica Ine MOL-u, koji je kasnije svoj udjel povećao na 49,1 posto, preuzevši upravljačku kontrolu nad tom tvrtkom.

No, tenzije između MOL-a i Vlade, koja drži 44,84 posto udjela i želi veći utjecaj u upravljanju Inom, traju već neko vrijeme, a Vlada preispituje ugovore i optužuje MOL da ne ulaže dovoljno u Inu. MOL, pak, odgovara da Hrvatska nije održala obećanje o preuzimanju plinskog biznisa koji Ini nanosi gubitke.

Prošle je godine bivši hrvatski premijer Ivo Sanader na sudu proglašen krivim za primanje 5 milijuna eura mita od MOL-a 2008. godine kako bi toj kompaniji zauzvrat navodno prepustio upravljačka prava u Ini. I MOL i Sanader zanijekali su bilo kakvu zloporabu, a Sanader je podnio žalbu na presudu.

Mosonyi kaže da su to odvojene stvari i da ne bi trebale utjecati na razgovore.

 - Ovo je poslovna rasprava u kojoj ove neutemeljene optužbe neće igrati nikakvu ulogu -rekao je Mosonyi.

Odbio je reći bi li MOL mogao prodati svoj udio u Ini, ako pregovori s Hrvatskom ne uspiju, no kazao je da MOL nije bio u pregovorima s nikakvim potencijalnim kupcima, pa ni s ruskim Rosneftom koji je, kako izvještavaju neki mediji, možda zainteresiran za Inu.

Mosonyi odbacuje navode da je mađarska kompanija odgovorna za nedovoljno ulaganje u Inu, kazavši da je MOL htio učiniti više, ali ga je sprječavala hrvatska Vlada.

MOL je dosad uložio 3 milijarde eura u Inu, a 2009. godine spasio je kompaniju od bankrota međukompanijskim kreditom, kazao je Mosonyi.

 -Ne možemo prihvatiti krivnju da ne ulažemo dovoljno. Želimo ulagati više, daleko više u rafiniranje, u maloprodaju, istraživanje i proizvodnju, ali trebamo potporu drugog dioničara koji ima pravo izdavanja dozvola - kazao je Mosonyi.

Dodao je kako MOL nije mogao započeti planiranu investiciju od oko 400 milijuna eura u Rafineriju nafte Rijeka zbog kašnjenja u dobivanju dozvole.

Mosonyi je potvrdio pisanje medija da je MOL bio spreman tužiti Hrvatsku i tražiti najmanje 2 milijarde kuna odštete zbog toga što Hrvatska nije preuzela plinsko poslovanje, koje Ini nanosi gubitke, ili uvela tržišne cijene plina, što je dogovoreno 2009. godine.

 - Preuzmite (plinsko poslovanje) ili uvedite tržišne cijene. Ali, ubuduće nema više gubitaka i nadoknadite prošle gubitke. To je vrlo važna točka pregovora - kazao je Mosonyi.

 - U posljednje četiri godine (hrvatska Vlada) nanijela je štetu u gotovini Ini i njezinim dioničarima - rekao je Mosonyi, dodavši da će MOL biti obvezan poduzeti pravne radnje u ime svojih dioničara, ako se situacija ne riješi.

Pregovori između MOL-a i pregovaračkog tima Vlade, u kojemu su ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i ravnatelj Ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović, počet će 18. rujna.

U svjetlu špekulacija prema kojima Vlada u slučaju neuspjeha pregovora s MOL-om razmišlja o mogućnosti izlaska iz vlasničke strukture Ine, Ivan Vrdoljak kazao je ovoga tjedna da država sigurno neće izići iz vlasničke strukture jer je Ina strateška kompanija.

 - Nikad, dok sam ja ministar gospodarstva, Ina neće biti podružnica MOL-a i to će biti prvi uvjet pregovora, nego zasebna kompanija u kojoj MOL i Republika Hrvatska mogu naći zajednički interes - rekao je Vrdoljak.

Kazao je da očekuje konstruktivne razgovore, da će MOL po prvi put u pregovorima vidjeti ozbiljan državnički pristup pregovorima o interesima Vlade, države i građana u Ini.

 - Bit će vrlo sustavno pripremljeno. Moramo sve otvorene teme vrlo ozbiljno raspraviti. Prvo, zaustavljanje bilo kakvih procesa restrukturiranja ili dijeljenja otkaza dok traju pregovori, a nakon toga ćemo razmijeniti stajališta u vezi upravljanja - kaže Vrdoljak.

Po njegovim riječima, Ina ne može raditi i njome se ne može upravljati izvan Zakona o trgovačkim društvima te to hitno treba promijeniti.

Potom slijede velika otvorena pitanja, a to su rafinerije, ugovor o plinskom poslovanju te dosadašnja i buduća veleprodajna trgovina naftom, zaključio je Vrdoljak.