Komisija je pokrenula javnu raspravu o uvjetima pod kojima će zemlje članice moći dodjeljivati financijsku pomoć tvrtkama u problemima, a u sklopu revizije postojeće regulative.
Osnovna namjera prijedloga u pripremi je osigurati da takva sredstva budu usmjerena tamo gdje su opravdana i najpotrebnija, ali i da investitori u tvrtkama koje će takvu pomoć dobiti snose dio troškova restrukturiranja, a ne da se isključivo oslone na novac poreznih obveznika.
Nova regulativa odnosila bi se isključivo na ‘realni’ sektor, s obzirom na to da su financijske institucije zasebno regulirane. Prijedloge, komentare i opservacije zaprimat će se od svih dionika do posljednjeg dana ove godine, a nove bi smjernice Komisija trebala usvojiti u prvom dijelu sljedeće godine. Svi pristigli materijali, obećavaju iz Komisije, bit će pažljivo analizirani prije formuliranja konačnog stajališta.
Imajući u vidu negativan efekt državne pomoći privatnim poduzećima na tržišnu konkurenciju, aktualna pravila vrlo su jasna i restriktivna.
Na šest mjeseci Pomoć se može dodijeliti na šest mjeseci nakon čega ili mora biti vraćena ili se plan restrukturiranja mora podastrijeti Komisiji na odobrenje. Za svaku takvu intervenciju mora biti zajamčen oporavak poduzeća bez daljnje pomoći i određena kompenzacija za eventualno narušavanje tržišne utakmice, investitori moraju sudjelovati u troškovima, a pomoć se može dati samo jednokratno unutar deset godina.
Komisija trenutačno predlaže nekoliko osnovnih elemenata oko kojih će se izgraditi i finalni dokument. Prvo, uvođenje novoga koncepta privremene potpore restrukturiranju u svrhu pojednostavljivanja procedure dodjeljivanja državne pomoći, ali uza smanjenje štete konkurenciji mjerama poput zajmova i jamstava, koje će biti dostupne isključivo malim i srednjim poduzećima. Drugo, bolje filtre za usmjeravanje pomoći tamo gdje je najpotrebnija, što uključuje dokaz da je državna pomoć nužna za spas i da će promijeniti negativan ishod.
Sudjelovanje investitora Treći element odnosi se na ravnomjernu i poštenu podjelu tereta, pri čemu se očekuje da i investitori sudjeluju u adekvatnom omjeru u troškovima spašavanja. Iskustvo s bankama, čije su spašavanje gotovo u potpunosti na svojim leđima iznijeli porezni obveznici, želi se ubuduće izbjeći, zbog čega je to jedan od tri ključna preduvjeta. Osim toga Komisija bi rado čula prijedloge i mišljenja dionika o definiciji ‘poduzeća u teškoćama’, s obzirom na to da će samo tvrtke koje se mogu tako okarakterizirati imati pravo na pomoć države. Budući da je njihov opstanak u pitanju, riječ je o poduzećima koja nemaju pravo na druge oblike pomoći i nacrt koji je Komisija objavila nudi neke smjernice o definiciji takvih poduzeća.
Prijedloge i komentare zainteresirani mogu poslati do kraja prosinca na adresu elektroničke pošte [email protected], a svi doprinosi bit će objavljeni na Komisijinoj internetskoj stranici osim ako nije riječ o povjerljivom materijalu.
