Europski parlament preporučio je članicama Unije da do 2020. razinu skupljanja i odlaganja električnog i elektroničkog otpada podignu na 85 posto. Pravilno postupanje s tom vrstom otpada važno je da bi se spriječile daljnje negativne posljedice za ljudsko zdravlje i okoliš.
Sustavno prikupljanje preduvjet je za recikliranje vrijednih sirovina kao što su zlato, srebro, bakar i rijetki metali koji se se nalaze u našim televizorima, prijenosnim računalima i mobilnim telefonima. Cijene tih sirovina danas vrtoglavo rastu.
Trenutačno se u EU odvojeno prikuplja i na odgovarajući način odlaže samo trećina električnog i elektroničkog otpada. Današnji je obvezujući cilj EU prikupljanje četiri kilograma EE otpada po stanovniku, dakle oko dva milijuna tona na godinu. Prema nekim procjenama, razina proizvedenog električnog i elektroničkog otpada trebala bi do 2020. narasti na 12 milijuna tona. Novim ciljem - prikupljanje i recikliranje čak 85 posto proizvedenoga električnog i elektroničkog otpada - do 2020. trebalo bi se prikupiti čak 10 milijuna tona, tj., 20 kilograma po stanovniku.
Besplatno odlaganje Novom Smjernicom o električnom i elektroničkom otpadu zemlje članice EU dobile bi sredstva za učinkovitije suzbijanje ilegalnog izvoza otpada. Ilegalne pošiljke električnog i elektroničkog otpada često su skrivene pod krinkom izvoza rabljene opreme, izbjegavajući tako pravila EU o postupanju s otpadom. Zemlje članice moraju prikupiti 45 posto električne i elektroničke opreme koja se do 2016. nađe na tržištu, zatim se razina podiže na 65 posto do 2019., odnosno na, odluče li tako, 85 posto proizvedenog otpada.
Sadašnja smjernica WEEE (Smjernica 2002/96/ED) na snazi je od veljače 2003. Zakonodavstvom je predviđena uspostava sustava u kojem potrošači mogu besplatno odložiti iskorišteni elektronički otpad. Tvari koje sadržava električni i elektronički otpad (kadmij, živa, berilij) štetne su za ljudsko zdravlje i okoliš, pa se njihovo odlaganje ne smije prepustiti slučaju.
Hrvatska mora ubrzati U Hrvatskoj svaki stanovnik na godinu kupi oko 17 kilograma raznih električnih i elektroničkih uređaja koji nakon tri do sedam godina postanu otpad. Procjenjuje se da količina tog otpada u Hrvatskoj raste 10-ak posto na godinu, a danas se prikupi oko tri kilograma EE otpada na godinu po stanovniku. U Hrvatskoj postoji organizirani besplatni sustav odlaganja te vrste otpada. Sve vaše muke s odlaganjem prestaju pozivom na besplatni broj telefona ili odvoženjem do reciklažnih dvorišta. Stari i neuporabljivi električni i elektronički aparati mogu se predati u svakoj trgovini pri kupnji istovrsnoga novog uređaja. Hrvati, međutim, još nemaju naviku brinuti se za tu vrstu otpada i skloni su ga bacati na divlja odlagališta, zato je pitanje kako ćemo će uklopiti u zadane veličine do 2020.
Ilegalni otpad Novom Smjernicom o električnom i elektroničkom otpadu zemlje članice EU dobivaju i sredstva za učinkovitije suzbijanje ilegalnog izvoza otpada.
