Poslovna scena

Oni su mladi, obrazovani, traže posao, a ne socijalu

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Rasprava o slobodnom kretanju radnika unutar Europske unije jedna je od najživljih u EU, a s obzirom na kontroverze koje izaziva, Europska komisija odlučila je ‘brzopoteznim’ istraživanjem u šest europskih gradova procijeniti učinak imigracije.

 Rezultati predstavljeni na sastanku više od sto gradonačelnika i predstavnika lokalnih vlasti u Europi za protivnike migracije vjerojatno su razočaravajući. Nezavisna studija pokazala je da građani EU u druge države članice prije svega idu u potrazi za poslom, ne za socijalnom pomoći kako mnogi žele istaknuti, u prosjeku su mlađi od stanovnika zemlje primateljice i najčešće zaposleni. Analiza tržišta rada u Barceloni, Dublinu, Hamburgu, Pragu i Torinu pokazala je da useljenici iz drugih zemalja imaju pozitivan ekonomski učinak na te sredine. Tako su primjerice useljenici u Torinu donijeli neto poreznu korist državi od čak 1,5 milijardi eura.

Izdržati pet godina Važno je spomenuti da imigranti iz drugih članica imaju jasno definirana i ograničena prava. Tako nezaposleni mogu ostati u zemlji domaćinu minimalno šest mjeseci, ako aktivno traže posao i imaju realnu mogućnost zaposlenja. Tijekom najmanje tri mjeseca nezaposleni imaju pravo na socijalnu pomoć iz svoje matične zemlje, ako su već tamo prijavljeni na burzu rada. Istekom ta tri mjeseca, socijalnu pomoć zemlje domaćina nije lako dobiti s obzirom na to da su imigranti morali na početku dokazati sposobnost uzdržavanja kako bi uopće dobili pravo nastana. Nakon pet godina legalnog boravka u nekoj članici, svaki građanin EU ima automatsko pravo na trajni boravak i jednaka prava s građanima te države, bez iznimki. 

Konkretnije, građani EU sele se unutar Unije najviše zbog mogućnosti zaposlenja, u prosjeku su mlađi i ekonomski aktivniji od lokalnog stanovništva, pomažu popravljanju demografske situacije i smanjuju nesrazmjere između ponude i potražnje na tržištu rada.

Nemaju jednaka prava S druge strane, nerijetko se prekvalificirani za poslove koje obavljaju, slabije plaćeni od lokalnog stanovništva, a da istovremeno nemaju jednak pristup mogućnostima smještaja i obrazovanju, iako uredno plaćaju poreze i rade. Rezultati studije tako se mogu interpretirati kao dokaz uspješnosti integracijskih programa u tim gradovima koji su otvoreni stranoj radnoj snazi. Programi obuhvaćaju jednostavnu i laku dostupnost informacija o toj sredini, potporu za učenje jezika države primateljice i interkulturalni dijalog između građana. 

Konferencija koja je okupila gradonačelnike i predstavnike lokalnih vlasti jedna je od pet mjera Komisije usmjerenih boljoj implementaciji pravila slobodnoga kretanja i rješavanju problema socijalne inkluzije.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju