Porez na imovinu - 20 najvećih dvojbi za poduzetnike i Vladu

Rasprave o tome treba li uvesti oporezivanje imovine ili ne suvišne su. Čini se da je već odlučeno - s prvim danom siječnja 2013. počinje se primjenjivati porez na imovinu. I to je sve što se zna.

'Dan D' se bliži, a dostupnih informacija o konkretnim zakonskim rješenjima nema. Kako će se određivati porezna osnovica novog poreza, tko će biti porezni obveznik, koji su konkretno ciljevi, je li izrađena procjena učinaka uvođenja i je li državna administracija spremna za taj kompleksni potez - pitanja su bez odgovora. Sve se svodi na prijedloge i upozorenja poduzetnika i poreznih stručnjaka. Jasmina Trstenjak u novom broju Lidera prikupila je 20 dvojbi koje muče poduzetnike i Vladu kada je riječ o uvođenju poreza na imovinu te strana iskustva.

Suša koja je zaprijetila globalnoj opskrbi hrane ove godine i činjenica da cijene poljoprivrednih proizvoda ponovno postižu rekordne visine podsjeća na krizu 2007.-2008. Tako ponovno postaju aktualne riječi bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona koji je nakon te krize priznao da je i sam počinio pogrešku kad je hranu tretirao kao svaku drugu robu. No, da iz nekog razloga odjednom stane sav uvoz, Hrvatska ne bi umrla od gladi. Loša je vijest da ne bi bilo ničega drugog.
Tatjana Petričušić u novom je broju Lidera istražila o čemu je Hrvatska ovisna.

Tragom izjave Radimira Čačića kako će Vlada organizirati sastanke s vodećim poduzetnicima svaka dva tjedna jer bez Todorića, Tedeschija, Vlahovića i sličnih nema gospodarstva zemlje, Matilda Bačelić istražila je treba li Vlada samo najveće biznismene. Što u biti znači taj potez? S jedne strane bezidejnost Vlade i hvatanje za bilo kakvu slamku koja možda može značiti da će se stvari pomaknuti s mrtve točke, no s druge strane ipak pokazuje spremnost da se fokusira na poduzetnike i njihove probleme te posluša savjet iskusnih ljudi koji su već nešto stvorili. Problem je što pet najvećih poduzetnika u Hrvatskoj ne može izvući zemlju iz krize niti zaposliti 300 tisuća nezaposlenih jednostavno zato što su oni već više-manje došli do granice svog rasta.

Tatjana Petričušić istražila je nove kredite javnih tvrtki u ovoj godini te došla do podatka da je njih 18 povećalo svoju zaduženost za 4,4 milijarde kuna. Najbolje to ilustrira primjer Hrvatskih autocesta. U ovoj godini HAC je dosad sklopio samo jedan ugovor o kreditu, ali na iznos od kojeg bi se i iskusnijim menadžerima zavrtjelo u glavi - 120 milijuna eura. Kredit je na sedam godina, a iskorišten je u cijelosti na financiranje 'Plana poslovanja za 2012. godinu' (plaćanje situacija za izvršene građevinske radove te uredno servisiranje dospjelih kreditnih obveza). Dakle, kredit od 900 milijuna kuna potrošen je zapravo da se plate dugovanja izvođačima i prije stvorene obveze prema bankama. Više o zaduženjima javnih tvrtki čitajte u novom broju.

Također, donosimo razgovor s Esadom Čolakovićem, glavnim menadžerom CROMA-e koji tvrdi kako je Hrvatskoj multilateralna kompenzacija trebala
prije objave poreznih dužnika, analizu kompanije Fero-Term, lik i djelo novog ravnatelja Instituta Ruđer Bošković Tome Antičića, feljton o Asilu Nadiru, britanskoj poduzetničkoj legendi koji je osuđen na deset godina zatvora, a u novom broju Lidera pročitajte i poseban prilog Poslovno obrazovanje.

Novi broj Lidera možete pročitati na iPadu. Aplikaciju s pomoću koje ga možete kupiti skinite OVDJE