Legitimnost i legalnost lobiranja već neko vrijeme nije upitna kategorija, ali reguliranje te nerijetko kontroverzne djelatnosti svakako jest.
Iako se Amerika i Europska unija vole podičiti zakonskim rješenjima u tom smislu, lobiranje ostaje ‘mutna’ aktivnost koja kod mnogih i dalje pobuđuje sumnju. EU je stoga revidirao postojeća pravila, točnije zajednički registar lobista, u smjeru postizanja veće transparentnosti, ali rezultat je prema mnogima manjkav.
Pravne norme Skupina sastavljena od predstavnika Komisije i Parlamenta u proteklih je nekoliko mjeseci radila na izmjenama pravila. Preporuke do kojih je došla Komisija je usvojila prošli tjedan, a Parlament je to učinio ovog tjedna na svom posljednjem plenarnom zasjedanju prije izbora u svibnju. Razlog nezadovoljstvu uglavnom je tehnički karakter izmjena registra bez većih sadržajnih zahvata, posebice u jedan od osnovnih problema, njegov neobvezujući karakter. Registracija je, naime, i dalje dobrovoljna, najviše zbog pravnih implikacija, kako su objasnili iz Komisije.
Prema njezinim podacima, oko 75 posto svih relevantnih poslovnih subjekata i oko 60 posto nevladinih organizacija u Bruxellesu je registrirano, odnosno oko 6500 pravnih osoba i najmanje 32.500 lobista. Obvezno registriranje nije uvedeno zbog nejasne pravne osnove, ali i želje Parlamenta i Komisije ‘da ostanu otvoreni za dijalog sa svim dionicima neovisno o njihovom statusu’.
Etički kodeks Kako tvrde u Komisiji, skupina zadužena za reviziju zaključila je da postoji samo jedan članak u ugovorima o EU (članak 352. Ugovora o funkcioniranju EU) koji bi omogućio obvezno registriranje, ali bi pozivanje na njega izazvalo daljnje pravne komplikacije, najviše u pogledu raspona registra i usklađenosti s drugim pravnim normama.
Promjene tako uključuju razjašnjavanje određenih pravila kojima se lobistima omogućuje lakši odabir kategorije, reviziju procedure uzbunjivanja i žalbi u cilju bržeg i efikasnijeg praćenja i kvalitete podataka te jačanje etičkoga kodeksa. Jedan od ključnih elemenata, registracija, sada će se snažnije poticati, primjerice odbijanjem sponzoriranja događaja od strane povjerenika ako ih organiziraju tvrtke koje nisu registrirane kao lobističke, iako bi trebale biti. Isto tako, ujednačit će se uvjeti za sve registrirane u pogledu financijskih podataka, a veću jasnoću o rasponu podrazumijevanih aktivnosti postići će se poticanjem članstva odvjetničkih ureda. Sljedeća revizija bit će napravljena 2017., a novi registar na snagu će stupiti najkasnije s prvim danom sljedeće godine.
