FOTO: Proaktivna analiza temelj je korporativne sigurnosti

Prvi panel 5. konferencije o upravljanju poslovima sigurnosti u tvrtkama, financijskim institucijama i državnoj upravi, na kojoj se govorilo o analitici u službi korporativne sigurnosti, otvorio je svojim predavanjem dr.sc. Robert Kopal, dekan Visoke škole za financije i pravo Effectus.

Tema je bila Primjena problem solving tehnika u korporativnoj sigurnosti, a Kopal je napomenu da analiza predstavlja neizostavan dio procesa operativnog, taktičkog i strateškog planiranja i odlučivanja. Govoreći o važnosti integralnog pristupa obavještajnoj analizi kroz ostvarenje sinergijskog učinka primjene različitih analitičkih tehnika nad istim problemskim prostorom, napomenuo je da su eksperti pojedinog problemskog prostora vrlo podložni učinku ustrajnosti s obzirom na to da se mentalni sklop brzo formira, ali teško mijenja. Posljedica jest asimiliranje novih činjenica u prvobitnu sliku sve dok one ne postanu značajno kontradiktorne s prvobitnom percepcijom te dok ta kontradikcija ne postane toliko očigledna da se nametne svijesti eksperta. To znači da će početna percepcija, iako možda netočna, odolijevati promjeni s obzirom na to da je količina informacija potrebna za pobijanje hipoteze značajno veća od količine koja je potrebna za početnu interpretaciju.

U traženju rješenja navedenog problema nailazimo na nove probleme: prije svega to su emocije koje imaju najveći utjecaj na naše promišljanje i često mogu nadvladati našu sposobnost racionalnog prosuđivanja. Osim toga, većina procesa koji se odvijaju u našem mozgu uključuje mentalne prečace koji se stvaraju bez našeg znanja i izvan kontrole svijesti (npr. refleksna reakcija), a moramo računati i na nagonsko promatranje okoline u obliku obrazaca koje um prepoznaje temeljem sjećanja o prošlim iskustvima (stereotipi). Kopal je ponudio kao rješenje problem solving tehnike te je objasnio stablo vjerojatnosti, stablo korisnosti, naprednu analizu korisnosti i analizu konkurentnih hipoteza. Zaključno, treba koristiti različite analitičke tehnike. Rekao je da većina analitičara griješi što se fokusira na traženje odgovora jer umijeće analiziranja jest umijeće postavljanja pitanja. U drugom dijelu predavanja govorio je o primjeni analize socijalnih mreža koja uključuje vizualizaciju, deskripciju, kompilaciju i interpretaciju podataka kako bi utvrdili.

Drugi predavač je bio dr.sc. Goran Klepac iz RBA, a govorio je o detekciji prevara i ekspertnim kvantitativnim analitičkim tehnikama. U tom smislu objasnio je 'integralno fraud rješenje' kao metodu poslovne inteligencije. Ona otklanja sve nedostatke, a ukoliko ne postoji odgovarajući uzorak poznatih prijevarnih šteta, koristi se 'fuzzy' ekspertni sustav. Ukoliko pak postoji odgovarajući uzorak poznatih prijevarnih šteta, koristi se model koji počiva na logističkoj regresiji/neuronskim mrežama/stablima odlučivanja. Također se provodi analiza ponašanja grupa počinitelja i semantička analiza mreže, tzv. SNA metrika preko koje se dolazi do svih uključenih pojedinaca.
Marijo Volarević iz slovenačke tvrtke Infotehna Group LLC ispričao je prisutnima što je funkcija kreativnih analitičkih tehnika u upravljanju rizicima. Instiktivnim mentalnim osobinama i prečacima zanemarujemo spoznaju mogućnosti ili takvih iskustava u prošlosti, te stvaramo dojam 'potpunosti' vlastitog znanja. Time se stvara lažna slika točnosti vlastitih procjena, uključivo utjecaja pojedinih događaja. Isto tako podsvjesno ‘zataškavamo’ rizike na koje nemamo odgovor čak i ako je vjerojatnost sasvim izvjesna. Isto tako, vrlo se često događa da ne pokušavamo naći rizike o kojima ne znamo baš ništa, a pokušavamo dati odgovor za koji mislimo da se traži.

Volarević je zaključio da metoda ‘ne znamo da ne znamo’ krije najveće rizike, ali i najveće prilike. Utjecaj nepoznatog je najčešće porazan, jer nas zatiče potpuno nespremne, a instiktivnim mentalnim osobinama zanemarujemo eventualnu bolnu spoznaju u prošlosti i trenutno nepoznate zone te stvaramo dojam ‘potpunosti’ i ‘adekvatnosti vlastitog znanja. Analitičkim tehnikama moguće je proširiti horizonte, rekao je, te ‘crne labudove pretvoriti u ‘sive’, i biti spreman i u mogućnosti brzo reagirati na nepoznato.
Posljednji predavač prvog dijela konferencije bio je škotski stručnjak Tony Dixon koji je prisutnima govorio o tome kako se nositi sa strateškim prijetnjama.
- Danas je svijet u složenoj situaciji pa pripravnost mora biti povećana - rekao je Dixon te je iznio primjere terorističkih aktivnosti te kako ih analizirati i spriječiti. Pri tom je upozorio da reaktivna analiza nije najbolje rješenje jer pokazuje da je šteta već nastala, a osim toga često se može prikazati vremenskim pravcem. Proaktivna pak analiza puno je bolja, zahtijeva stratešku pripremu, detaljnije pojašnjava prijetnju omogućava usmjerene poruke, uvodi preventivne postupke. Isto tako govorio je o analizi cyber kriminala i opasnosti od insajdera u organizacijama te o propasti financijskog sustava u Europi, pandemiji i političkoj nestabilnosti.