Koliko god novca i truda bilo uloženo, europski filmovi u pravilu ne uspijevaju komercijalnim uspjehom parirati svojoj američkoj konkurenciji.
Iako broj filmova proizvedenih u godinu dana raste, pa je primjerice u 2012. bilo oko dvjesto naslova više u EU od 2008. (1100), posjećenost u kinima i domet distribucije, time i zarada, daleko su od rezultata koje ostvare mahom američki filmovi. Zanimljivo, u istoj godini u Americi je proizvedeno daleko manje filmova, oko 800, ali zato je oko 20 posto američkih naslova u distribuciji u Europi prigrabilo 65 posto prodanih ulaznica. Ukupno, pak, 2,1 milijardu eura na godinu potroši se na potporu audiovizualnoj industriji u EU, u što je uračunano i 110 milijuna iz programa 'Kreativna Europa'. Komisija je zato odlučila sastaviti novu strategiju europskog filma kako bi pokušala promijeniti tu statistiku.
Više u promociju Prema Europskoj komisiji, javno financiranje trebalo bi se više okrenuti širenju publike koja gleda europske filmove te pojačati potporu razvoju, promociji i međunarodnoj distribuciji korištenjem novih tehnologija. Prosječan američki film stoji 11 milijuna eura, čemu zasad parira jedino Ujedinjeno Kraljevstvo, a druge članice uspijevaju prikupiti osjetno manje (Njemačka i Francuska u prosjeku pet milijuna eura). Jednostavnije, umjesto natjecanja s Amerikom u snazi produkcije (gotovo 70 posto europskih proračuna odlazi u proizvodnju), veći dio sredstava trebalo bi uliti u promociju i postprodukcijske aktivnosti. Trenutačno se tek oko deset posto proračuna potroši na distribuciju. Predlaže se posvećivanje više pažnje i odabiru trenutka puštanja filma na tržište, kao i načinu na koji se omogućuje njegove gledanje (npr. video-na-zahtjev, usluga koja je zabilježila rast od 60 posto u Njemačkoj u 2012.). Televizija je i dalje premoćni medij plasiranja filmova u EU, u 2011. više od 40 posto filmova prikazanih na televiziji bilo je europske proizvodnje.
Kreativna Europa Osim toga takozvani Europski filmski forum, prvi put održan u sklopu ovogodišnjega Canneskog filmskog festivala, postat će mjesto razmjene ideja o nacionalnim i EU-audiovizualnim politikama u kojem će sudjelovati stručnjaci iz Komisije, država članica, nacionalnih filmskih tijela i drugih zainteresiranih strana. Komunikacijom o europskom filmu u digitalnoj eri, objavljenoj prošli tjedan, Komisija želi dopuniti program 'Kreativna Europa' raspravom između Komisije i dionika s ciljem povećanja komplementarnosti između aktivnosti koje provodi EU i nacionalne razine.
