Spuštanjem cijena neće se vratiti tržište kojeg nema

Schiedel, najveći pojedinačni proizvođač dimnjaka u svijetu i lider na europskom tržištu, okupio je jugoistočnoeuropske zemlje u regiju pod novim nazivom Adriatic. Godinu dana nakon početka tog pothvata učinci su itekako vidljivi. Više o detaljima tog procesa, restrukturiranju, planovima i trendovima u Hrvatskoj i regiji otkrio nam je Damir Matijević, regionalni direktor te tvrtke za Jugoistočnu Europu.

• Kako je koncipirana integracija zemalja u skupini Adriatic?

- Hrvatsku, Sloveniju, BiH i Srbiju zastupamo vlastitim poduzećima, a Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Bugarsku pokrivamo izvozom, i to uglavnom iz Hrvatske. Osnovali smo menadžmentski tim Adriatic kao platformu za odlučivanje, ekipu menadžmenta iz četiriju glavnih zemalja koja pokriva središnje funkcije u regiji. Na početku smo odvojili aktivnosti koje su moguće i korisne od onih koje nisu prioritet, odnosno svojevrsni su rizik. U prvom koraku centralizirali smo nabavu i za 2014. planiramo uštedu od četiri do pet posto. Nakon otvorenja granice između Hrvatske i Slovenije proizvodnju plašteva za dimnjake s tri lokacije smanjili smo na dvije te smo centralizirali funkciju tehnike i marketinga za cijelu regiju. Prodajne aktivnosti ostaju u okrilju nacionalnih organizacija.

• Pretpostavljam da je i velik pad građevinskog tržišta zahtijevao uštede u restrukturiranju.

- Građevinsko je tržište u Hrvatskoj i Sloveniji od 2008. palo za 60 do 70 posto, zato se nešto moralo napraviti i s troškovima. Program prilagodbe troškovne baze počeo je u listopadu 2012. i završava potkraj ove godine. Ušteda od 14 posto na godinu većinom je pokrila daljnji pad tržišta u 2013., posebno izražen u Hrvatskoj i Sloveniji. Novoosnovana organizacija pak poboljšala je produktivnost proizvodnje i omogućila izvlačenje koristi u logistici, upravljanju skladištem, nabavi i sličnom. Očekujemo da ćemo ovu godinu završiti s oko 14 posto pada prihoda u odnosu na 2012., a ukupan financijski rezultat bit će samo devet posto ispod plana.

• Imate li problema s naplatom potraživanja iz doba građevinskog buma?

- Vremena su rizičnija pa svemu pristupamo opreznije. Ove smo godine u Hrvatskoj oprezno planirali isporuke i još rješavamo potraživanja iz doba građevinskog buma. Riječ je o dva do tri posto potraživanja otpisanih iz tog vremena. Nije nas zaobišao ni val predstečajnih nagodbi, koje nikako ne pogoduju vjerovnicima, zbog čega u posljednje dvije godine imamo nekoliko novih nenaplativih, odnosno djelomično naplativih potraživanja. Ipak, zanemariva su. Razlog tomu defenzivna je politika prema riziku otkako je počelo restrukturiranje.

• Koliko se radnih mjesta ukinulo u restrukturiranju?

- Restrukturiranje se uglavnom odnosilo na dio radnih mjesta u proizvodnji ili njihovu preraspodjelu. U cijeloj je regiji od 126 radnih mjesta ukinuto devetnaest. Kad je riječ o promjenama u Hrvatskoj, centraliziranjem proizvodnje plašteva u Sloveniji ukinuto je pet radnih mjesta, pri čemu smo zadržali keramičko skladište u Golubovcu kao jedino mjesto isporuke. Ove smo godine u Hrvatskoj počeli surađivati s lokalnim proizvođačem Zagorkom u proizvodnji šamotne opeke i peći za cijeli jugoistok, koji je zbog toga otvorio i novih 10 radnih mjesta.

• Koliki je danas godišnji obujam proizvodnje?

- Za 2014. u regiji Adriatic planiramo malo manje od 300 tisuća metara dimnjaka, u što uključujemo i mađarsko i talijansko tržište, koje pokrivamo proizvodnjom iz Slovenije. Velik dio pada tržišta nadoknadili smo izvozom u Makedoniju, Bugarsku, Crnu Goru, Tursku i na Kosovo. U sklopu regije Adriatic posebno se usredotočujemo na najbolji poslovni model u izvozu. Zasad radimo dobro.

• Koliko vaši planovi počivaju na makroekonomskim predviđanjima? Ili se više uzdate u se i u svoje kljuse?

- Imamo knjigu tržišta, ‘market book’, institucionalizirani medij kojim pratimo tržište, na tome materijalu počiva naša strategija. Ona uključuje razna istraživanja, od nezavisnih kuća, međunarodnih do nacionalne statistike i drugoga. Provodimo i svoja istraživanja, njima se najviše vodimo.

• I, što planirate za 2014.?

- Želimo ponoviti ovogodišnju količinsku prodaju u Hrvatskoj i Sloveniji i povećati proizvodni asortiman. U BiH i Srbiji očekujemo lagan rast tržišnog udjela. Sljedeće godine u Hrvatsku i Sloveniju planiramo uvesti novi proizvod kao odgovor na zahtjeve novih ložišta i trendove u grijanju. U prodaji ćemo još više kontaktirati s krajnjim kupcem.

• Koliko ćete ulagati u nove proizvode?

- Ulaganje u najvažniju inovaciju, novost u dimnjaku, glavnom proizvodu, budžetirano je globalno, no o detaljima je prerano govoriti. Proračun će biti raspodijeljen na zemlje proporcionalno prodajnom udjelu. Sljedeće godine ulazimo i u program SAP-ova informacijskog sustava, planiramo uložiti u prilagodbu proizvodnje u Sloveniji, a vrlo vjerojatno i u pokretanje proizvodnje u Srbiji.

• Kakav vam je odnos s konkurencijom, suočavate li se s dampiranjem cijena?

- Da, često, iako je u stvarnosti riječ o paradoksu. Naime, spuštanjem cijena neće se vratiti tržište kojeg nema. Stoga je izazov u inovaciji, razvoju proizvoda koji odgovaraju zahtjevima novih ložišta, omogućavaju uštedu energije te dugoročno zadovoljavaju kupca. Te promjene traže i promjenu našeg modela rada, ali taj izazov već smo svladali.

• Troškovi energije i potreba za uštedom uvijek su aktualni. Koliki je učinak dimnjaka u svemu tome?

- Dimnjak ne možemo promatrati kao sredstvo koje štedi energiju, nego kao sastavni dio objekta i ložišta. Ako je ispravno projektiran i ugrađen, onda cjelokupnom sustavu grijanja pomaže u štednji. Samo kvalitetan i potpuno kompatibilan dimnjak omogućava najviši stupanj iskoristivosti, najmanju potrošnju goriva i najniže razine ispušnih plinova, što su varijable koje povećavaju uštedu. Od ove godine obveza je također energetsko certificiranje zgrada, u čemu dimnjak ima važnu ulogu.

• O kolikim uštedama govorimo?

- Primjerice, zbog načina rada i dodatnog iskorištavanja temperature dimnih plinova kondenzacijskim ložištima može se uštedjeti i do 30 posto više od klasičnih. Nekvalitetan dimnjak ili onaj koji nije kompatibilan s ložištem pak potrošnju goriva može povećati i do 15 posto. Neprimjeren dimnjak znatno utječe i na masu ispušnih plinova i njihovu koncentraciju koja odlazi u atmosferu, što je važno i iz ekološkoga kuta.

• Koja je država u regiji otišla najdalje u ‘zelenim’ trendovima u gradnji dimnjaka?

- Slovenija, zatim Hrvatska pa BiH i Srbija. Schiedel je globalno razvio jedinstvene materijale koji se ugrađuju u sustave dimnjaka i zadovoljavaju istodobno uvjete rada na niskim temperaturama i u mokrim uvjetima te na visokim temperaturama i u suhim uvjetima. Osim što naši dimnjaci omogućuju smanjenje emisije ugljikova dioksida, proizvodnja je prilagođena manjim emisijama, što je važno u dostizanju ciljeva Europske unije ‘20-20-20’.