Stečaj Centar banke: Mala banka – velik potres

Veličina je ipak važna. Koliko god svi udruženo tvrdili da mala Centar banka, s udjelom u ukupnoj bankarskoj aktivi od mizernih 0,35 posto, nikako ne može nauditi sustavu, ružna vijest nije samo ona o stečaju. Problem su svi koraci koji su doveli do takvoga kraja. Zato je malo vjerojatno da će država potpuno otvoriti karte i pokazati što se doista dogodilo u Centar banci.

No kako Lider neslužbeno saznaje, novac koji je J&T uplatio za dokapitalizaciju Centar banke – riječ je o 150 milijuna kuna, ne o 75 milijuna – još stoji netaknut na računu Vaba banke. Novac nije proslijeđen na račun Centar banke zato što je ulagač čekao rezultat dogovora s donedavnim vlasnikom Dragutinom Biondićem koji, navodno, dogovor nije poštovao. J&T je, među ostalim, od Biondića tražio podjednako preuzimanje rizika poslovanja, na što on nije pristao.

Kronologija zbivanja pokazuje da je sa Centar bankom štošta pošlo pogrešno. U travnju 2012. na originalnu ideju i poticaj tadašnjeg viceguvernera HNB-a Davora Holjevca financministar Slavko Linić okuplja šest malih banaka (Centar, Vaba, Nava, Banka Kovanica, Karlovačka, Croatia) s idejom da ih okrupni pod kapom mješovitog domaće-stranog vlasništva, do veličine deset milijardi kuna aktive, koja bi mogla kreditirati malo i srednje poduzetništvo i tako potaknuti oporavak. Ideja nije prošla, uglavnom zbog nevoljkosti vlasnika da se odreknu vlasničkih udjela. U lipnju iste godine Centar banka morala je u dokapitalizaciju - dionice su prodane po 200 kuna (knjigovodstvena je vrijednost dionice bila 400 kn, što znači da je novi vlasnik ušao u banku za 50 posto nominale) iako je novi vlasnik Alternative Private Equity FGS pokušao cijenu srušiti i na 150 kuna (J&T ih je sada kupio po deset kuna!).

Iako najnovije priopćenje Uprave banke glasi: 'Svi problemi Centar banke koji su uzrok pokretanja stečajnog postupka nastali su isključivo zbog višegodišnjeg lošeg upravljanja bankom te se stanje unatoč poduzetom restrukturiranju i ostvarenim preduvjetima za dodatnu dokapitalizaciju nije moglo riješiti u kratkom periodu koje su novi ulagatelj i Uprava imali na raspolaganju' - to baš i nije točno. Podaci o poslovanju banke na polugodištu 2012. pokazuju gubitak od 42 milijuna kuna, ali i stopu adekvatnosti kapitala od 15,5 posto, dakle solidno iznad propisanih 12 posto.

U jesen iste godine Alternative preuzima upravljanje bankom, dovlači svoje ljude bez ikakvog isku-stva. Uglavnom su to namještenici Alternativea, čime troškove fonda prebacuju na banku, a isto-dobno fond ubire milijunske naknade za upravljanje (u tri godine više od 20 milijuna kuna).

To još nije bio kraj ideje o konsolidaciji malih banaka, potkraj 2012. Linić saziva sastanak u DAB-u (državna agencija za osiguranje štednih uloga), no kako je Alternative u međuvremenu postao vlasnikom i Vaba banke, plan okrupnjavanja oko Croatia banke propao je.

Vlasnici nakon toga smjenjuju Ivu Markotića. Tomislav Marinac, osnivač Alternative upravljanja, preuzima poziciju, no kako ne uspijeva dobiti licenciju HNB-a, iskamčio ju je od Trgovačkog suda. Kako su nebankari vodili banku, pokazuje i to da u svibnju ove godine HNB u banku šalje povjere-nika zbog naglog rasta dospjelih nenaplaćenih potraživanja i galopirajućeg kreditnog rizika kojim banka neadekvatno upravlja. Ako je točna informacija da je većina nenaplativih kredita odobrena preko programa HBOR-a, onda je pitanje još ozbiljnije. Kuloari kažu kako je Dragutin Biondić kao donedavni suvlasnik s 32 posto (država i Alternative imali su po 26 posto) vodio kreditno kolo pa je 'svojima' odobravao državne kredite ispod cijene. Ako tome dodamo također kuloarske tvrdnje da je Biondić vrlo prisan s bivšim viceguvernerom Holjevcem, priča postaje teža.

Više o ovoj temi pročitajte u novom broju Lidera.