Usprkos povećanim naporima za liberalizaciju trgovine na svjetskoj razini od izbijanja krize, mnoge države i dalje preferiraju protekcionistički pristup kada je riječ o vanjskoj razmjeni.
Kako je pokazalo 11. godišnje izvješće Europske komisije o globalnoj trgovini, tendencija uvođenja restriktivnih trgovinskih mjera na globalnoj razini i dalje je iznimno prisutna, zbog čega se samo pojačava ekonomska neizvjesnost. Tako su države uključene u G20, ali i drugi važni trgovinski partneri Europske unije u razdoblju od 13 mjeseci uveli ukupno 170 restriktivnih mjera u području trgovine, pri čemu popis vode Rusija, Kina, Indonezija i Indija. Rezultat nije neočekivan, riječ je uglavnom o tržištima u razvoju koja svoj napredak temelje na često strogo kontroliranim vanjskotrgovinskim odnosima, a mnogi bi rekli da je selektivna razmjena s inozemstvom jedini način da taj napredak i postignu.
Prazna obećanja Izvješće se odnosi na ukupno 31 državu i razdoblje od 1. lipnja 2013. do 30. lipnja ove godine, a cilj je svake godine imati pregled usklađenosti prakse s proklamiranim obećanjima na razini G20.
‒ Žao mi je što mnoge države još uvijek smatraju protekcionizam opravdanim alatom. To ide jasno protiv obveze G20 da se uzdrži od uvođenja trgovinskih restrikcija i ukloni postojeće ‒ komentirala je izvješće povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstrom.
Premda bi Europskoj uniji i bogatim državama sasvim sigurno odgovarala što veća otvorenost razmjene, barem u najvećem dijelu razmjene, ekonomska stvarnost nije jednoznačna po tom pitanju kada se gleda iz perspektive tržišta u razvoju. Istodobno, tek je 12 postojećih restriktivnih mjera u spomenutom razdoblju maknuto, što pokazuje velik nerazmjer i nastavak pomicanja prema ograničavanju trgovinske razmjene unatoč sasvim drugačijim obećanjima na razini G20. Predvodnik u uvođenju mjera na granici u promatranom razdoblju bila je Rusija, koja je primijenila najviše mjera za ograničavanje uvoza, premda pritom valja spomenuti i pogoršane odnose Rusije i EU zbog Ukrajine, odnosno međusobnu razmjenu sankcija, kao dodatni katalizator zatvaranja.
Na udaru i izvoz Posebice zabrinjava, navodi se u izvješću, i trend s druge strane, odnosno porast restriktivnih mjera u području izvoza, zbog čega u velikoj mjeri pati trgovina prirodnim resursima. U pogledu zaobilaznih, indirektnih mjera za ograničavanje razmjene pobjednik je Kina, koja se istaknula diskriminatornim poreznim praksama, korištenjem tehničkim pravilnicima i zahtjevima za lokalizaciju kao instrumentima za kontrolu uvoza i pristupa svom tržištu.
U društvu tih 'uobičajenih sumnjivaca', donekle iznenađujuće, ali samo donekle, našle su se i Sjedinjene Američke Države. Njih izvješće ističe kao jednog od većih korisnika metodom ograničavanja pristupa javnim natječajima stranim kompanijama, problem koji se pokušava riješiti pregovorima o trgovinskom sporazumu između EU i SAD (TTIP). Nije, naime, tajna da Amerika voli pažljivo birati kojim će kompanijama i pod kojim uvjetima dopustiti ulazak na svoje tržište.
