Mnogi se na ovim prostorima vjerojatno još dobro sjećaju famoznih doznaka iz inozemstva, najčešće iz Njemačke, u doba Jugoslavije.
Iako je taj koncept u međuvremenu donekle dobio drugačiji oblik, rad vani i slanje novca kući ostali su konstanta, pa se tako nakon nešto više od godinu dana članstva Hrvatske u EU može vidjeti koliko je novca Unija poslala 'trećim zemljama', a koliko dobila. Naravno, nije teško pogoditi u kojem je smjeru novac tekao kada je riječ o Hrvatskoj, neke se stvari ipak ne mijenjaju. Prema podacima europskog ureda za statistiku, iznosi koji su tekli iz EU u 'inozemstvo' pali su tijekom prošle godine s 30,1 na 28,3 milijarde eura, s tim da je nerazmjer između osobnih isplata iz EU i prema EU još uvijek iznimno velik. U istom je razdoblju osobnih transfera prema zemljama članicama bilo čak 18 milijardi eura manje, što se iz perspektive europske ekonomije karakterizira kao deficit. Zanimljivo, ukupni iznos uplata prema EU bio je identičan u proteklih dvije godine, točno 10,3 milijarde eura poslano je u EU iz trećih zemalja tijekom 2012. i 2013.
Najviše isplatili Francuzi Gledano prema članicama, apsolutni rekorder isplata je Francuska, iz koje je u prošloj godini otišlo oko 8,5 milijardi eura više nego je pristiglo (smjer je uistinu jednoznačan, u Francusku je poslano tek nekih 400 milijuna eura), a prva sljedeća je Italija, s gotovo upola manjim iznosom od 4,6 milijardi eura. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo, iz kojeg je putem osobnih transfera isplaćeno 3,9 milijardi eura više od dobivenog, Nizozemska s 1,4 milijarde i Austrija s 446 milijuna. U suprotnom smjeru, pak, listu objavljenih podataka (neke članice nisu prikazane zbog tajnosti podataka) predvodi Portugal, koji je u tom pogledu sjajno poslovao i uprihodio 3,6 milijardi eura, potom Poljska, u koju se slilo 2,6 milijardi, i Rumunjska s 1,7 milijardi eura.
Depoziti još stižu Kao i u dobra stara vremena gradilišta diljem Njemačke, Hrvatska se isto našla u dijelu tablice koji prikazuje plus, primivši u protekloj godini čak 702 milijuna eura više nego što je isplatila. Podaci za Hrvatsku o kretanju novca unutar EU nisu nažalost dostupni jer je među članicama s povjerljivim podacima, pa se stoga zna samo da je ukupan uplaćeni iznos u Hrvatsku iz trećih zemalja bio 852 milijuna eura, a isplaćeno je tek 150 milijuna.
Što se drugih članica tiče, najviše se unutarnjim prometom okoristio Luksemburg, u koji je iz drugih članica stiglo 99 posto svih uplata, potom Švedska (87 posto) i Poljska (86 posto). S druge strane, udio novca pristiglog iz trećih zemalja najveći je u Grčkoj (66 posto), Ujedinjenom Kraljevstvu (75 posto) te Francuskoj (74 posto).
