Prema najnovijem izvješću Europske komisije o napretku u uspostavljanju Europskoga istraživačkog prostora (ERA), u kojem nesmetano funkcionira razmjena znanstvenih ideja, nije problem u Komisiji i EU, nego u državama članicama.
Sve je, kaže se u izvješću, na europskoj razini napravljeno i postavljeno, sada je na članicama da provedu potrebne reforme kako bi stvar proradila. One ipak nisu sasvim pasivne, navodi se, i počele su poduzimati korake u smjeru implementacije dogovorenog. Sa svoje strane, Komisija je ugradila ERA-u u Europski semestar i osigurala adekvatna sredstva za njezino provođenje, privukla potporu i interes onih koji financiraju istraživanja, kao i istraživačkih institucija te uspostavila mehanizam praćenja uspjeha država članica u pogledu realizacije ERA-e. Da bi znanstvenici, znanstvene institucije i poduzeća mogli lakše surađivati unutar EU, potrebno je stoga napraviti više u primjeni na nacionalnoj razini. Koristi od slobodnog i ujedinjenoga istraživačkog prostora mnoge su, a uključuju: veću inovativnost, više publikacija i zahtjeva za patentima po znanstveniku te mjerljivi, snažniji učinak istraživanja kod znanstvenika koji ne rade u samo jednoj zemlji
Prema jednakosti spolova dobri... Kao i u većini slučajeva, pak, zabilježene su znatne razlike između pojedinih članica, primjerice u pogledu istinske implementacije deklariranog cilja jačanja jednakosti spolova u istraživačkom radu. Sve države imaju neki oblik mjera koje idu u tom smjeru, ali situacija u praksi znatno varira. U ‘izravnavanju’ uspjeha i jačanju napora mogla bi im pomoći obveza izrade ‘hodograma’ do sredine sljedeće godine, u kojem će iscrtati korake koje namjeravaju poduzeti u svrhu implementacije ERA-e. Hrvatska, pomalo iznenađujuće možda, u nekim pokazateljima uopće ne stoji loše. Primjerice, u pitanju zastupljenosti žena, prema podacima iz 2011., najnovija članica na vrlo dobrom je četvrtom mjestu, a solidni plasmani nastavljaju se u većini kategorija koje se tiču jednakosti spolova. Zanimljivo, i prema količini objavljenih radova po znanstveniku (razdoblje od 2000. do 2011.) Hrvatska se plasirala na izvrsno četvrto mjesto. Doduše, koliku težinu radovi imaju u znanstvenoj zajednici, izvješće nije uzelo u obzir.
...u znanosti lošiji Kad je riječ o snazi znanosti, pak, situacija je osjetno lošija i Hrvatsku svrstava u donji razred među zemljama članicama, a pritom valja imati na umu i nedostupnost dijela podataka u ovom izvješću. Prema broju znanstvenika (istraživača) zemlja je na 23. mjestu, a rezultat je nešto bolji u pogledu udjela studenata na doktoratu koji dolaze izvan EU, koji Hrvatsku smješta na 19. mjesto. Javno izdvajanje za znanost u 2012. Hrvatskoj je priskrbilo 18. mjesto, premda se uzimanjem u obzir omjera prema BDP-u taj plasman znatno popravlja i dolazi do desetog mjesta, da bi prema kriteriju izdvajanja za znanost i razvoj u odnosu na ukupne proračunske izdatke zemlja dosegla vrlo dobro sedmo mjesto.
