Od razgovora o klimatskim promjenama u Limi prošli tjedan očekivalo se više, barem tako tvrde u Europskoj uniji, no nekakav je napredak postignut. Ipak, jednoglasna je ocjena kako su sve teže odluke ostavljene za sastanak u Parizu sljedeće godine, zato je postizanje bilo kakva dogovora u Peruu bilo vrijedno spomena. Na Konferenciji o klimi u sklopu Ujedinjenih naroda postignut je sporazum o smanjenu emisije stakleničkih plinova u svim državama.
– Europska unija u Limu je došla položiti temelje pregovorima u Parizu i sada smo na putu za Pariz. Iako je željela ambicioznije rezultate u Peruu, vjerujemo da smo na pravom putu prema postizanju globalnog dogovora sljedeće godine – izjavio je povjerenik Europske komisije za klimatske promjene i energetiku Miguel Arias Cañete.
Načelno stajalište EU o ishodu razgovora bilo je pozitivno, kao i uvjerenje da je dosad postignuto u skladu s njegovim već zacrtanim strateškim ciljevima. Razgovori u Limi tako su iznjedrili dvije inicijative: nacrt teksta za konferenciju u Parizu i obvezu državama da odrede ciljeve i izrade jasan plan njihova postizanja. Konačni tekst ostavio je mnogo općenitih definicija podložnih individualnim interpretacijama.
Zeleni klimatski fond Unija je izradila program smanjenja emisije stakleničkih plinova sve do 2050., s time da bi do 2020. emisija stakleničkih plinova trebala biti 20 posto niža od razine iz 1990. U međuvremenu je ponudila i povećanje tog postotka na 30 posto, ali samo ako ostali glavni onečišćivači slijede njezin primjer. U sklopu programa do 2030. Europska komisija predložila je smanjenje na 40 posto manje od 1990., a do 2050. trebale bi biti dosegnute od 80 do 95 posto niže emisije u odnosu na 1990. Kad je riječ o konkretnim iznosima, osim Zelenoga klimatskog fonda, čiji bi početni kapital trebao premašiti deset milijardi dolara od kojih će gotovo pola doći iz država EU, članice su samo prošle godine pridonijele s 9,5 milijardi eura pomoći zemljama u razvoju, što u zajmovima, što u bespovratnim sredstvima. Bez obzira na to u Limi je bilo dosta prozivanja bogatih država za prazna obećanja.
Lov na CO2 Neke od inicijativa koje EU već provodi uključuju Europski sustav trgovanja emisijama, donošenje regulative koje nalaže najmanje 20 posto energije dobivene iz obnovljivih izvora do 2020., povećanje energetske efikasnosti u EU za 20 posto do 2020., određivanje ciljeva za smanjenje emisija C02 iz automobila te razvoj tehnologije za hvatanje i spremanje emisije ugljikova dioksida koje proizvode industrija i elektrane. Dogovoreno je i da 20 posto aktualnoga sedmogodišnjeg europskog proračuna mora biti potrošeno na inicijative i politiku u borbi protiv klimatskih promjena. Upravo je ambicioznost EU na pitanju klimatskih promjena jedan od osnovnih razloga za novi dogovor na globalnoj razini, a nakon propasti Protokola iz Kyota. Osnovni cilj, držanje globalnog zatopljenja na dva Celzijeva stupnja, u usporedbi s temperaturom iz predindustrijskog vremena uvelike korespondira sa željama EU.
