Vedran Antoljak: U pojedinim nišama može se stvoriti konkurentna nova industrija

Poslovna godina 2016. za hrvatske će gospodarstvenike biti godina napretka i rasta jer vjerujem da je nakon šest godina kontinuiranog pada napokon došlo vrijeme da gospodarstvo pokaže potencijal.

U tome je ključno kako će nova vlada usmjeriti svoje aktivnosti za gospodarstvo jer ako ne uspije stvoriti uvjete za njegov rast, postojeći pozitivni trendovi polučit će samo kratkoročne učinke i istodobno ćemo propustiti pozicioniranje za dugoročan i održiv rast.

Razdoblje preokreta
Poduzetnici će 2015. zapamtiti kao razdoblje preokreta iz stagnacije u lagan rast gospodarstva. Ove je godine poslovanje malo povoljnije nego prijašnjih godina ponajprije zbog učinaka ulaska u Europsku uniju (programi njezinih potpora) te niza manjih poboljšanja usmjerenih na poticanje poduzetništva. Dokaz tome jest i skok Hrvatske na rang-listi Doing Business  Svjetske banke, bez obzira na promjenu metodologije. Međutim, među poduzetnicima još postoji dvojba znači li rast BDP-a i industrijske proizvodnje u posljednja  dva kvartala stvaran oporavak gospodarstva. Mnogi vjeruju da je rast samo odraz odlične turističke sezone i vanjskih činitelja poput pada cijene nafte i misle da se bez ozbiljnih strukturnih reformi ne mogu stvoriti uvjeti za dugoročan rast hrvatskoga gospodarstva. To konkretno znači da je hrvatski pravni i regulatorni sustav još nedovoljno predvidljiv i da desetak godina zaostaje za sustavima kakve nalazimo u razvijenim gospodarstvima i nekim uspješnijim tranzicijskim državama. Takva situacija još je prerizična za privlačenje više ulagača, posebno kad tomu dodamo mnoga neugodna iskustva koje su ulagači imali u radu s dijelom javne uprave i lokalne samouprave posljednjih godina poslovanja u Hrvatskoj.
Uzrok nedovoljno brzoj prilagodbi Hrvatske zahtjevima suvremenog poslovanja u procjepu je između potreba privatnog sektora i razumijevanja javne uprave kako stvoriti administrativno okružje za poslovanje u 21. stoljeću. Iako su neka ministarstva tijekom 2015. intenzivirala pojednostavnjivanje regulatornog okvira, tj. smanjivanje administrativnih zapreka na nekim područjima, nažalost, još smo svjedoci nedostatka interesa dijelova relevantnih tijela javne uprave za stvarne promjene. Tako smo tijekom godine mogli svjedočiti jednostranim i nedovoljno promišljenim regulatornim ‘ad hoc’ rješenjima u nekim područjima gospodarstva koja umjesto da prate međunarodne trendove pametne regulacije zapravo znače posezanje za zastarjelim rješenjima koja ostavljaju previše prostora za tumačenja, umanjujući tako predvidljivost ključnih segmenata gospodarstva, poput nekih aspekata porezne politike. Također, poslodavac još troši mnogo vremena na to da bi poslovao u skladu s propisima, pa i u tome ima mnogo prostora za poboljšanja. Vlada je procijenila potencijal umanjivanja troškova poslovanja za dvadeset i više posto, stoga vjerujem da će nova vlada prepoznati taj potencijal i intenzivirati smanjivanje administrativnih zapreka za gospodarstvo. Zato bi imperativ javne uprave trebao biti rasterećenje gospodarstva od nepotrebnih birokratskih zapreka i smanjenje nepredvidljivosti hrvatskoga regulatornog, pravosudnog i poreznog sustava. Deregulacija i samoregulacija mnogih djelatnosti samo su neki načini za to, ali glavni cilj mora težiti promjeni mentaliteta javne uprave iz policajca društveno-gospodarstvenog sustava u partnera koji u suradnji s privatnim sektorom i gospodarstvom donosi poticajnu politiku razvoja, a ne represijom sprečava poduzetništvo, inovativne poslovne modele, pa tako i napredak.

Etabliranje ekonomije znanja
Na makroekonomskom planu projicirani godišnji rast gospodarstva od jedan-dva posto nije dovoljan za potpuno iskorištenje naših gospodarskih potencijala te upućuje na to da su potrebne ozbiljnije društveno-gospodarske reforme. Ali neće nam biti lako uspjeti u tome jer se očekuje da javni dug od 93 posto do 2017., i to uz visok deficit. Nadam se da će se ekonomska politika promijeniti od zastarjele reindustrijalizacije postojećih sektora u konačno etabliranje sektora ekonomije znanja. Takva, suvremena ekonomija oslanja se na uslužne gospodarske grane koje bilježe kontinuiran rast udjela u hrvatskom BDP-u, izvoza posljednjih godina te buduće potražnje na tržištima. Pritom mislim na niz informatičkih djelatnosti, profesionalnih i poslovnih usluga te sličnih industrija. Bez takvih, korjenitih promjena u dugoročnom usmjeravanju hrvatskoga gospodarstva ostat ćemo zarobljeni u industrijskom dobu, a oni s kojima se volimo uspoređivati već duboko ulaze u digitalno doba pokretano znanjem i uslugama. Zato se nadam da će nova vlada prihvatiti činjenicu da Hrvatska nije industrijska sila i da to ne može postati, bez obzira na to što smo utrošili milijarde eura u  oživljavanje propalih industrijskih potencijala. Ali zato se nova industrija može stvoriti u pojedinim proizvodno-prerađivačkim nišama koje su u posljednjih nekoliko godina dokazale da mogu biti konkurentne u Hrvatskoj i izvan nje. Takve industrijske niše trebamo sustavno poticati raznim poreznim i poticajnim mjerama za daljnji razvoj i izvoz. Važno je također uzeti u obzir gospodarske pokazatelje koji dokazuju koliko su uslužne djelatnosti poput informatike, profesionalnih i poslovnih usluga pridonijele rastu BDP-a i izvozu, zbog čega su golem potencijal za rast hrvatskoga gospodarstva. Njima odmah moramo posvetiti mnogo veću pozornost nego do sada i osigurati im potporu – ponajprije uklanjanjem administrativnih zapreka, ali i programima potpore i poreznim olakšicama – što će im omogućiti da rastu u skladu s potencijalima.
Na kraju, cilj je Sense Consultinga 2016. ojačati položaj vodeće konzultantske tvrtke u Hrvatskoj, posebno u segmentu nacionalnih potpora i potpora EU, regulatornoj reformi i inovacijama. U 2016. planiramo rast prihoda veći od 30 posto, uza znatan rast profitabilnost i izvoza, što temeljimo na već ugovorenim poslovima, daljnjim potrebama gospodarstva za uslugama menadžmentskoga konzaltinga te učincima optimizacije poslovanja nakon investicijske 2015. Sense Consulting danas zapošljava 35 iskusnih konzultanata spremnih na nove tržišne izazove, a uskoro planiramo zaposliti i nove, sklapati nova partnerstva te povećati bazu klijenata u zemlji i inozemstvu.