Veliki 'Đuro' više ne postoji, za ulagače smo danas startup

[gallery columns="5" ids="226755,226756,226757,226758,226759"]

Na vruću stolicu predsjednika Uprave Đuro Đaković Holdinga Tomislav Mazal sjeo je u svibnju prošle godine. Prije toga nekoliko je godina bio član Uprave, a u ‘Đuro’ je ušao kao predsjednik Nadzornog odbora. U njegovu slučaju kritiziralo se to što prije toga nije imao nikakva menadžerskog iskustva u privatnom sektoru.

Kao diplomirani pravnik karijeru je počeo 2003. u Uredu za odnose s javnošću Vlade RH i 2008. nastavio je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva kao savjetnik ministra te glasnogovornik u mandatu Damira Polančeca i Đure Popijača. Njegov prethodnik Vladimir Kovačević, kojeg je na čelo Đure Đakovića instalirao HNS, nije se pak uopće snašao premda je imao menadžerskog iskustva. Iako je bio u HDZ-ovim vladajućim garniturama, na čelo Đure Đakovića došao je u mandatu ove vlade, i to nakon što je njegova supruga Tamara Obradović Mazal već otišla s položaja zamjenice ministra gospodarstva. To što su ga poduprli i mali dioničari i sindikati daje mu kredibilnost, no samo će rezultati presuditi njegovoj karijeri u ‘Đuri’. Ove se godine i dalje očekuje gubitak (prema objavljenom planu, 49 milijuna kuna uz prihod od 468 milijuna kuna), a godina D i za tvrtku i za Mazala jest 2016., kad će se doznati je li restrukturiranje uspjelo. O tome kako to planira postići, Tomislav Mazal govori za Lider.

• Planirate li neke nove iskorake, u nove proizvodne segmente, industrije, tržišta...? – Najviše želim vidjeti pomak u suradnji s velikim igračima na europskom tržištu tako da im postanemo dobavljači. Proizvodimo dosta teških čeličnih komponenata i konstrukcija koje se ne izrađuju na još mnogo mjesta u Europi, zato se možemo pozicionirati kao proizvođač opreme za pogone u energetici, petrokemijskoj i cementnoj industriji. Do jučer nismo imali certifikate potrebne za rad s velikim svjetskim poduzećima. Najviše očekujemo od 2016. To je i godina u kojoj ja padam ili prolazim. Za ovu godinu najavili smo da je i dalje godina čišćenja s velikim gubicima. Iduća godina bit će prva koja će pokazati jesmo li uspjeli ili nismo, a osnovni je pokazatelj znatno poboljšanje profitabilnosti. Budući da moj mandat traje do 30 . travnja 2016., vidjet ćemo kako stvari stoje već na kraju prvog kvartala. Zasad idu dobro.

• Koji pokazatelji to sugeriraju? – Popunjenost ugovorima u proizvodnji vagona, to što imamo ugovorene dvije elektrane s HEP-om čija realizacija počinje uskoro, a i u proizvodnji opreme očekujem iskorak. Naravno, uvijek namjerno izostavljam pokretača, vojni dio. Moramo osigurati da poslujemo održivo kao da on ne postoji. To je sad i moj pokretač. Volio bih razuvjeriti mnoge nevjerne tome.

• A njih ne nedostaje, kako je pokazala i dokapitalizacija. – Teško je razuvjeriti nekoga nakon mnogo godina lošeg poslovanja. Govorio sam ulagačima da nas promatraju kao da smo startup. Međutim, pri ulaganju u Đuro Đaković nije bilo hrabrosti iako investitori govore da novca ima, da nedostaje vlasničkih ulaganja i da su nužne promjene u poduzećima. Država je izglasala dokapitalizaciju u kojoj se izdaje tri puta više dionica i dala jasan znak da će, ako tko želi uložiti 190 milijuna kuna, ona znatno pasti u postotku svog vlasništva, a taj netko preuzet će više od 75 posto poduzeća. Hoće li to moći napraviti za godinu ili dvije ako se dogodi ovaj ugovor, mislim da neće. Nama bi taj novac mnogo značio jer bismo znatno poboljšali jamstveni potencijal i mogli bismo istodobno realizirati više većih ugovora. Kad bismo uspjeli u prvoj polovini 2016. pokazati da pozitivno poslujemo, vjerujem da bismo mogli provesti još jednu dokapitalizaciju.

Cijeli razgovor možete pročitati u novom broju Lidera.