Sve se češće čuje kako u Hrvatskoj slijedi ekonomski zaokret. U medijima isti vozač obećava promjenu smjera i vožnju drukčiju od dosadašnje.
No pitanje je može li zaokret spasiti nepripremljeno gospodarstvo. Oko polovice deficita proizlazi iz našega novog odnosa s EU. Glavni je razlog što se vozač nije prilagodio novoj vožnji, a trebao je. Mislim da zbog dosadašnje koalicijske prakse ne slijede mjeseci zaokreta, već samo grubog otrježnjenja.
Štednja nakon izbora Toliko očekivani zaokret prema fiskalnoj konsolidaciji neće se dogoditi ako je suditi prema vladinim smjernicama objavljenim prošloga tjedna. Naime, taj zaključak se lako iščitava iz povećanja ciljanih deficita od 5,5 posto BDP-a u 2014., 5,1 posto u 2015. i 4,5 posto u 2016. godini.
U smjernicama opravdavaju povećanje deficita povećanim troškovima poradi članstva u EU, ali i većim troškom servisiranja duga. Uz to troškovi javnog sektora se nalaze na istom putu kao i do sada - rashodi za plaće i dalje rastu, dok se određena politika štednje vidi u zdravstvu.
Glede makroekonomskog okvira, isti ostaje preoptimističan - rast u ovoj godini od 0,2 posto, kojem slijedi porast od 1,3 posto u 2014. te preko 2 posto u narednim godinama. Uz sve rizike ostvarivanja prihodovne strane!
Vlada predočava i reformski paket koji predviđa racionalizacije i uštede na mnogim poljima. Aproksimacija ušteda iznosi do 0,6 posto BDP-a u 2014., 1,2 posto u 2015. i 1,7 posto u 2016. godini. Vlada niti jednu od ovih ušteda nije uvrstila u projekcije proračuna od 2014. - 2016., gdje bi onda tome prilagođeni deficiti prikazali puno povoljniju sliku: 4.9 posto BDP-a u 2014., 3.9 posto u 2015. i 2.8 posto u 2016. Očito su sve mjere štednje ostavljene za razdoblje nakon sljedećih parlamentarnih izbora, ili i sami pisci sumnjaju u njihovo provođenje.
Vladi će, dakle, trebati gotovo 20 mlrd. kuna novog financiranja u 2014. Poruka investitorima je nepovoljna, zbog planiranog deficita i zbog izuzimanja planiranih ušteda iz proračuna. Sve to smanjuje vjerodostojnost provođenja ušteda. Izgledi financiranja u 2014. su zahtjevni, a vlada poručuje kako ostajemo ovisni o stabilnosti globalnih tržišta duga, a to je uvijek neizvjesno.
Na temelju smjernica ekonomske i fiskalne politike 2014. - 2016., lako je uočiti da koalicija računa na pomoć EU i to kroz pokretanje procedure prekomjernog deficita (EDP - Excessive Deficit Procedure). Obzirom na nedavno pridruživanje Uniji, ciljani deficit gura Hrvatsku pod nadzor Europske komisije.
Vlada čeka intervenciju EU Komisija će prema Paktu o rastu i stabilnosti najvjerojatnije započeti proceduru kojom će pokušati smanjiti deficit i staviti hrvatske financije pod kontrolu. Iako prema dogovoru iz Pakta nakon predaje prvog izvještaja Hrvatska ima još otprilike pola godine da dovede svoje financije u red, iz predstavljenih smjernica vidljivo je da Vlada računa na intervenciju EU. Vlada će se u 2014. oslanjati na dodatna zaduživanja, koja će najvjerojatnije biti sve skuplja jer investitori ne naziru pozitivan zamah. To će pogoršati stanje u financijama. Uz nedovoljne prihode i pretjerano trošenje, Europska komisija morat će intervenirati mehanizmima EDP-a. Diktirat će uvjete, možda uvjetovati tečaj euro - kuna, tražiti smanjenje plaća u javnom sektoru, smanjenje mirovina...
Umjesto da sami pokušamo dovesti financije u red smanjenjem poreza, privlačenjem stranih ulaganja, poticanjem izvrsnosti i smanjenjem troškova državnog aparata, Vlada će elegantno prebaciti odgovornost za bolne rezove na EU pravdajući se recesijom i krizom.
Nevjerojatan je optimizam u Banskim dvorima. Očekuju rast BDP-a, a najveći doprinos čekaju od investicija (rast od čak 7,6 posto u 2014.) te od izvoza. Nakon svega što je dosad učinjeno malo je izgledno da će biti zaokreta. Nerealna su i planirana povećanja državnih prihoda zasnovana na oporavku koji se ne nazire. Ni tu nema zaokreta, čak ni zakašnjelog!
Umjesto da potiče investicije smanjenjem birokratskih i zakonskih zapreka, pokretanjem ulaganja i zapošljavanja, smanjenjem vremena za dobivanja dozvola, reduciranjem parafiskalnih nameta, što bi potaknulo zapošljavanje i investiranje u malim i srednjim poduzećima, Vlada se odlučila na aktivan pristup i velike investicije koje zasad ne daju nikakve rezultate niti ubuduće obećavaju išta više.
Vlada je propustila u prve dvije godine mandata konsolidirati rashode i provesti reforme, a sada, ulaskom u posljednji dio mandata, smatra da bi smanjenje rashoda i mnogo jači rezovi umanjili njihove izglede na izborima. Populistički motiviranim ‘zaokretom’ koji to nije samo će pogoršati hrvatsku fiskalnu poziciju i staviti zemlju pod nadzor Europske komisije.
