Za kibernetički napad kazna zatvorom i do pet godina

Kibernetičke kriminalce u Europskoj uniji čekaju veće kazne predložene u novim pravilima koja je prošli četvrtak donio Europski parlament.

Nacrt direktive s kojom su se već neformalno složile zemlje članice smjera omogućiti i prevenciju te pojačati suradnju policije i pravosudnih vlasti u tom području. U slučaju kibernetičkog napada zemlje članice morat će odgovoriti na hitne zahtjeve za pomoći unutar osam sati. Prema nacrtu, zemlje članice moraju zapriječiti minimalnu zatvorsku kaznu od dvije godine za zločine ilegalnog pristupa i miješanja u informatičke sustave, ilegalnoga korištenja podacima, presretanja komunikacija ili namjernog stvaranja i prodavanja alata za počinjenje navedenih djela. Manji prekršaji time nisu obuhvaćeni, ali na svakoj je članici pojedinačno da odredi što točno predstavlja ‘manji’ prekršaj.

Hitna pomoć Nadalje, dokument predviđa kaznu od najmanje tri godine zatvora za upotrebu ‘botnetova’, odnosno uspostavljanje daljinskog upravljanja nad više računala ubacivanjem zloćudnog softvera. Napad na ključnu infrastrukturu poput elektrana, transportnih ili vladinih mreža mogao bi rezultirati petogodišnjim boravkom u zatvoru, a isto vrijedi i ako je napad izvela kriminalna organizacija ili ako je napad uzrokovao znatnu štetu. Od zemalja članica traži se brz odgovor na hitne zahtjeve za pomoć u slučaju kibernetičkog napada, što treba postići efikasnijom policijskom suradnjom. Ta se suradnja, primjerice, odnosi na kvalitetniju upotrebu postojeće neprekidne mreže kontaktnih točaka za odgovor na hitne zahtjeve, čime bi se reagiralo unutar osam sati.

Kazne za tvrtke Pravne osobe, kao što su tvrtke, bile bi odgovorne za prekršaje počinjene u njihovu korist (primjerice za unajmljivanje hakera kako bi pristupili bazi podataka konkurenta). Kazne bi mogle uključivati ukidanje prava na neke javne usluge ili zatvaranje tvrtke. Dokument koji je prihvaćen s 541 glasom za, 91 protiv i uz devet suzdržanih, trebalo bi uskoro usvojiti i Vijeće. Nova direktiva nastavak je postojećih pravila koja su na snazi od 2005., a kada budu usvojena, zemlje članice imat će na raspolaganju dvije godine vremena za njihovo prenošenje u nacionalna zakonodavstva. Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska odlučili su prihvatiti tu direktivu, ali zato je Danska odbila obvezati se u tom smislu.

Korisni linkovi
• Izjava povjerenice Cecilije Malmstrom:
http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-659_en.htm

• Internetska stranica Opće uprave za unutarnje poslove (DG Home Affairs)
http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/malmstrom/index_en.htm

• Pitanja i odgovori vezani uz direktivu
http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-661_en.htm