Nedavno provedeno istraživanje Eurobarometra o uvjetima na radnom mjesto pokazalo je da tek 53 posto ispitanih uvjete u svojim zemljama smatra dobrima, iako ih je 77 posto na razini EU zadovoljno vlastitim uvjetima.
S druge strane, oko 57 posto smatra da su se u proteklih pet godina pogoršali, a razlike između država članica EU iznimno su velike, ovisno o općoj ekonomskoj situaciji u njihovim zemljama. Tako je čak 94 posto radnika u Danskoj zadovoljno uvjetima na svom radnom mjestu, a u Grčkoj taj je postotak samo 38 posto. Od konkretnih uvjeta, najbolje kotiraju radno vrijeme, zaštita zdravlja i sigurnost, odobrava ih 80, odnosno 85 posto anketiranih. Anketa je provedena u svih 28 članica na uzorku od 26 tisuća ispitanika iz različitih socijalnih i demografskih skupina, a uvjetima se smatralo radno vrijeme, organizacija posla, zdravlje i sigurnost, zastupljenost radnika i odnos s poslodavcem.
Predvidljivi rezultati Gledano prema članicama, rezultati su prilično predvidljivi i temeljeni na široj ekonomskoj slici. Tako je više od 80 posto radnika u Danskoj, Luksemburgu, Finskoj i Nizozemskoj uvjete rada ocijenilo dobrima u svojim zemljama, što se odražava i na mišljenje radnika o njihovim individualnim radnim mjestima. Među zemljama na vrhu tablice još su Austrija, Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, ali interesantno i Estonija. Sasvim predvidljivo, pak, Grčka je na začelju ljestvice kao zemlja u kojoj tek 16 posto radnika uvjete na razini države smatra dobrima i 38 posto na svom radnom mjestu. Jedva bolji rezultati bili su u Hrvatskoj, gdje je 18 posto zadovoljno na razini države, a slijede Španjolska (20 posto), Italija (25 posto), Bugarska (31 posto), Portugal i Rumunjska s 32 posto svaka, Slovačka (36 posto) i Poljska (38 posto).
Zdravlje na radu Uza stres, najočitiji rizik rada su količina posla, ritam rada i dugo radno vrijeme, a u nešto manjoj mjeri navode se manjak interesa za radne zadatke i nedovoljna razdoblja odmora, bilo u tjednu ili tijekom godine, pri čemu 40 posto ispitanika nema mogućnost fleksibilnijeg raspoređivanja radnog vremena. Što se sigurnosti i zdravlja tiče, manje od trećine smatra da na radnom mjestu postoje mjere za rješavanje mogućih rizika ili mjere usmjerene prema starijim ili bolesnim radnicima. Jedan od najspominjanijih rizika za zdravlje loša je ergonomija, s obzirom na to da je 28 posto radnika navelo repetitivne pokrete i zamorne ili bolne položaje kao najveće probleme za zdravlje i 24 posto dizanje, nošenje i micanje tereta.
