Zlato protiv Njegove Ekselencije Papirnatoga Novca

Poduka mojega učitelja, mudraca Zlata, vrlo je zanimljiva. Ta žuta plemenita kovina kemijske oznake Au i atomskoga broja 79 doživjela je štošta kroz ljudsku povijest.

Mudračevi su učenici danas malobrojni, ali njihov broj naglo raste, budući da mu konkurent, Njegova Ekselencija Papirnati Novac, sve više gubi ugled i poštovanje.
Ispričat ću vam kako sam postao jedan od sljedbenika mudraca Zlata. Prije izvjesnoga vremena naletio sam na njega, ima tome četiri godine, a da zapravo nisam bio svjestan tko je preda mnom. Daleko od toga da mi njegovo ime nije bilo poznato. No, prezirao sam ga a da nisam znao zašto. Prolazio bih pokraj njega k'o pokraj turskoga groblja. Smatrao bih ga patetičnim starcem u zadnjem stadiju alzhajmera. Moji tadašnji učitelj, Njegova Ekselencija Papirnati Novac, nazivao ga je 'reliktom barbarske prošlosti'.

Priča o inflaciji Dakle, naletio sam jednoga dana na mudraca Zlato dok je govorio. Pričao je o inflaciji. On često priča o tome, ali je toga dana svoje misli iznosio iz osobitoga motrišta.
- Vi mislite da je inflacija isto što i rast cijena - govorio je Zlato zamahujući kažiprstom: 'Ali to nije istina. Inflacija je pljačka. Ona se odvija podmuklo i podlo.'
Njegove su riječi zvučale oštro. Neopravdano oštro. I intrigantno.
'Inflacija je plasman krivotvorenoga novca u krvotok gospodarstva. Taj se novootisnuti novac koji cirkulira u platnome sustavu može usporediti letalnom kombinacijom triju teških bolesti: leukemijom, sepsom i povišenim krvnim tlakom. Ona truje i uništava krvotok, razara tijelo i čini da pojedini organi polako otkazuju i odumiru.' Dok je on to govorio, u mojim su mislima odjekivale riječi mojega tadašnjeg učitelja Njegove Ekselencije: Inflacija je dobra, sve dok nije previsoka.

Injekcija heroina u lakatnu venu Zlato je, međutim, govorilo drugačije: Novac otisnut bez pokrića u gospodarski krvotok ne ulazi odjednom, ravnomjerno. On se ne pojavljuje istovremeno u svakom djeliću tijela, u svakoj stanici, tkivu, organu. Ulazak toga podmukloga otrova događa se na točno određenome, strogo lokaliziranome mjestu. Nešto poput injekcije heroina u lakatnu venu. Stoga se i porast cijena prouzročen tim ubrizgavanjem novca zbiva stupnjevito.
- Stupnjevito? Zar stopa inflacije nije jednaka za sve? - čudio sam se. A Zlato je nastavilo podučavati:  Za taj krivotvoreni novac mogu se kupiti stvarne, konkretne, životne stvari: kuća, automobil, zemljište, tvornica. A ipak, riječ je o novcu koji nije zarađen, nego je krivotvoren, stvoren ni iz čega. 
Zapitao sam: Istina, taj novac nije zarađen, ali zar to znači da i neće? Riječ je samo o kratkoj odgodi, sve dok na tržište ne dođe proizvod, zar ne?
- Javna je tajna da postoji točno određena skupina ljudi koji prvi dobivaju taj svježe otisnuti novac, i potom kupuju sve što požele, odnosno, 'sve što je potrebno' - objasnilo je Zlato. To su ljudi koji kupuju po jučerašnjim cijenama. A zatim taj novootisnuti novac prolazi gospodarskim krvotokom i povećava cijene. Sa svakom novom razmjenom dobara za krivotvoreni novac cijene u gospodarstvu rastu, i time smanjuju 'slatkoću' niskih cijena koju su okusili prvi primatelji. Kada novac proizveden ni iz čega završi u najdubljim porama gospodarstva, proces razlijevanja otrova je gotov, cijene su podignute na višu razinu, a najveći su stradalnici oni koji su taj novac primili zadnji. To su obično ljudi koji žive od fiksne plaće ili mirovine.

Tisuće milijardi bez pokrića To nije odgovor na moje pitanje, starče Zlato! Papirnati novac o kojem govoriš, daje se na povjerenje najproduktivnijim pojedincima u društvu, kako bi oni njegovom uporabom stvorili nove vrijednosti! Oni će taj novac vratiti, višestruko, tako što će proizvesti novu vrijednost za cjelokupno društvo i svakog pojedinca.
Mudrac Zlato oštro mi je odgovorio: Proizvodnja novca ni iz čega u sebi krije golemu opasnost. Novac je moć, a moć kvari ljude, jer kada je imaju, misle da su bogovi. Danas se u svijetu novac proizveden ni iz čega najčešće poklanja ljudima koji ga troše na stvari koje nikome ne trebaju, i za koje bi bilo bolje da nikada nisu bile stvorene!
Odmah sam se sjetio tisuća i tisuća milijardi dolara, eura, jena i drugih novčanih jedinica koje su proizvedene bez pokrića u zadnjih nekoliko godina. Tko taj novac dobiva? Banke i druge globalne financijske institucije koje se njime spašavaju od nemonovnoga bankrota.

Što pokazuje povijest Dragi čitatelju, ta slika novca proizvedenog iz ničega, koji se poput heroina ubrizgava u tijelo gospodarstva, e da bi se zatim njegovom slatkoćom okoristili samo oni koji su do krivotvorenoga novca uspjeli doći prvi, to je slika koja me je učinila sljedbenikom mudraca Zlata. Ima onih koji će tvrditi kako mudrac Zlato pretjeruje, iskrivljuje stvarnost i olajava. Oni će reći kako nije samo Njegovo Visočanstvo Papirnati Novac krivotvorina. Krivotvorina je i mudrac Zlato, jer i on također ulazi u tijelo svjetskoga gospodarstva na jednome, lokaliziranome mjestu: iz zlatnih rudnika.
Točno. Ali nonšalantno ukucavanje tisuća milijardi jedinica papirnatoga novca u računalnu memoriju bankarskoga računalnog sustava razlikuje se od kopanja, rafiniranja i proizvodnje zlatnih poluga. Proizvodnja zlata dugotrajan je i mukotrpan posao. A proizvodnja papirnatoga novca ima svojstvo nepodnošljive lakoće postojanja, lakoće koja se upravo dok ovo čitate epski zloupotrebljava, a zbog čega će svatko od nas jednom u budućnosti osjećati teške posljedice.
Povijest pokazuje kako gospodarski sustav koji se zasniva na krivotvorenome novcu prije ili kasnije završi u ruševinama, jer pogoduje onima koji u ovome ograničenome materijalnome svijetu nastoje živjeti na tuđoj grbači, a ne onima koji proizvode stvarne vrijednosti.

Sven Sambunjak, savjetnik za ulaganje u plemenite kovine i urednik portala www.srebrozlato.com