Tržište kapitala

Crobexi skliznuli 1,3 posto, promet mršav

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Prošloga je tjedna likvidnost na Zagrebačkoj burzi bila slaba jer nije bilo poticaja za življe trgovanje, dok su Crobexi skliznuli 1,3 posto i čini se da će teško smoći snage za oporavak u kratkom roku.

Crobex indeks spustio se 1,3 posto, na 1.753 boda, a Crobex10 za 1,33 posto, na 979 boda.

Oba indeksa u minusu su od početka godine – Crobex za 2,3 posto, a Crobex10 za 1,6 posto.

Redovni promet iznosio je prošloga tjedna 44,8 milijuna kuna, što je oko 23 milijuna manje nego tjedan dana prije.

„Na domaćem tržištu investitori jednostavno nemaju poticaja za trgovanje. U takvim uvjetima, likvidnost je protekloga tjedna bila vrlo niska, a Crobex se nalazi tek nešto iznad 1.750 bodova“, kaže Boris Mažurin, analitičar u odjelu Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Najlikvidnija je bila dionica HT-a s prometom od 8,4 milijuna kuna. Cijena joj je oslabila za 0,26 posto, na 165,30 kuna.

Po prometu slijedi dionica Čakovečkih mlinova, s 4,8 milijuna kuna, i rastom cijene od 0,47 posto, na 3.215 kuna.

Znatnije se trgovalo i dionicom Ericssona Nikole Tesle, čija je cijena ojačala blagih 0,06 posto, na 1.608,97 kuna, uz 3,9 milijuna kuna prometa.

U fokusu investitora bila je i povlaštena dionica Adrisa, s više od 2,7 milijuna kuna prometa. Cijena joj je pala 0,75 posto, na 263 kune.

Znatniji pad cijene protekloga su tjedna zabilježile dionice Petrokemije, za 7,7 posto, Belja, za gotovo 6 posto, te Ine, za 5,7 posto.

Znatniji cjenovni porast, pak, ostvarile su dionice tvrtki koje su u procesu privatizacije - dionica Jadroplova za 2,60 posto, Hotela Imperijal za 4,28 posto, a Hotela Maestral za 24,32 posto.

Rok za neobvezujuće ponude za te tvrtke istekao je u srijedu, a Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) objavio da je za te tvrtke, kao i Plat, zaprimljeno čak 57 pisama interesa međunarodnih i domaćih ponuditelja.

Od poslovnih vijesti, vjerovnici Ingre su u srijedu na ročištu u predstečajnoj nagodbi prihvatili plan financijskog i operativnog restrukturiranja te će Uprava Ingre nadležnom trgovačkom sudu predložiti sklapanje predstečajne nagodbe.

Dionica Ingre poskupjela je 2,3 posto, na 3,12 kuna, uz 1,7 milijuna kuna prometa.

„Slično trgovanje kao prošloga tjedna moglo bi se nastaviti i idućih dana. A s obzirom na makroekonomska očekivanja za domaće gospodarstvo za ovu godinu, tržište bi moglo ostati na ovim razinama. U svakom slučaju, teško je za očekivati da ćemo u kratkom roku vidjeti proboj Crobexa iznad 1.800 bodova“, smatra Mažurin.

Kako dodaje, u idućim danima domaće tržište bit će i pod utjecajem inozemnih burzi.

A na većini svjetskih burzi prošloga su tjedna cijene dionica porasle, zahvaljujući nadi da će vlasti u Kini i eurozoni uvesti dodatne mjere za poticanje gospodarstva, no trgovalo se oprezno jer makroekonomski podaci nisu impresivni.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,1 posto, dok je S&P 500 pao 0,5, a Nasdaq indeks 2,8 posto.

Na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,9 posto, dok je frankfurtski DAX skočio 2,6, a pariški CAC 1,7 posto.

„Na inozemnim je burzama protekloga tjedna ukrajinska kriza pala u drugi plan, a u fokusu ulagača bili su nešto bolji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji SAD-a, ali i slabiji iz Kine. Ipak, pozitivan sentiment je podržao predsjednik ECB-a Mario Draghi izjavivši da, iako se naziru dokazi da ECB-ova monetarna ekspanzija djeluje na gospodarstvo, ECB ostaje spreman uvesti dodatne mjere u slučaju pojave silaznih rizika u njihovim očekivanjima inflacije“, navodi Mažurin.

Ipak, na inozemnim se burzama trguje oprezno. Osim sporog rasta najvećih svjetskih gospodarstava, ulagače zabrinjava i ukrajinska kriza.

„Idućega tjedna investitori će pratiti razvoj situacije između zapadnih zemalja i Rusije u vezi Ukrajine, a krajem tjedna očekuje se ključni podatak o zaposlenosti u SAD-u u ožujku. Procjenjuje se da je u američkom gospodarstvu otvoreno 200.000 novih radnih mjesta, te da bi stopa nezaposlenosti mogla pasti sa 6,7 na 6,6 posto“, zaključuje Mažurin.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju