Je li tržište kapitala spremno za ulazak u EU?

Pristupanje Europskoj uniji neće na hrvatskom tržištu kapitala u kratkom roku izazvati znatnije pomake, jer dionice domaćih kompanija neće preko noći postati ni više ni manje atraktivne, no u dugom roku očekuju se pozitivni efekti, kaže Matko Bošković, direktor Direkcije za investicijsko bankarstvo Centar banke.

Ipak, očekuje porast likvidnosti.

- Porast likvidnosti očekujem prije zbog činjenice što prometi na domaćoj burzi teško da mogu biti niži od sadašnjih i zbog već najavljenih privatizacija, nego zbog pristupa EU i većeg interesa stranih investitora. Naime, makroekonomski pokazatelji nisu nam privlačni, a naznake da su se strani investitori počeli vraćati nigdje nema. Uspješna turistička sezona bi to donekle mogla promijeniti, a u tom slučaju, svaki porast interesa za domaćim dionicama bi zbog plitkog tržišta bio popraćen i značajnim rastom cijena - objašnjava Bošković.

Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske u prvom je ovogodišnjem tromjesečju pao već šesto tromjesečje zaredom, a stopa nezaposlenosti od oko 20 posto jedna je od najviših u EU.

Redovni dnevni promet na Zagrebačkoj burzi kreće se posljednjih tjedana između 7 i 15 milijuna kuna. Crobex indeksi završili su, pak, prvo tromjesečje s dobitkom od otprilike 15 posto, no u međuvremenu se ti dobitci istopili, tako da su sada indeksi na najnižim razinama od početka siječnja. Ipak, Bošković smatra da se do kraja godine može očekivati intenziviranje aktivnosti spajanja i akvizicija u domaćem poslovnom sektoru te procesa privatizacije.

- Ulazak u EU zasigurno će pozitivno djelovati na te aktivnosti u domaćem poslovnom sektoru. Ipak, to neće biti i njihov glavni katalizator. U zadnjih par tjedana već vidimo intenziviranje procesa spajanja i preuzimanja kompanija. Logika tržišta kapitala i jest da se te aktivnosti rade kada je tržište dionica na dnu, kao što se inicijalne ponude dionica provode kad je tržište na vrhuncu. Sada je idealna prilika za tvrtke koje imaju novca da povećaju svoj tržišni udjel kroz akvizicije ili spajanje, pa to i čine - navodi Bošković. Ističe da će se vjerojatno ubrzati i privatizacijski procesi.

- Već su najavljene privatizacije Hrvatske poštanske banke, Croatia osiguranja, Petrokemije, turističkih tvrtki i slično. Međutim, to nije povezano s ulaskom u EU, nego je država prisiljena prodavati državne udjele zbog prenapregnutog proračuna, pa nema taj luksuz da s privatizacijom pričeka poboljšanje gospodarskog trenutka - ocjenjuje Bošković.

Što se tiče same brokerske industrije, ona je spremna za EU i dolazak konkurencije, smatra Bošković.

- Zadnjih godina broj brokerskih tvrtki se prepolovio, ostale su one koje imaju stabilnu, uglavnom domaću klijentelu, stoga ne očekujem veće potrese u našoj industriji. Porast interesa u narednom razdoblju prije očekujem prema srpskom nego EU tržištu, a tu su domaći brokeri i više nego spremni za europsku konkurenciju. Veće promjene moguće su u fondovskoj industriji. Naime, klijenti će moći izravno birati fondove koji posluju na određenim inozemnim tržištima, kao što će i klijenti iz Europe moći kontaktirati izravno naše fondove ako žele ulagati na lokalno tržište kapitala - navodi Bošković.

Napominje i da će investitori vjerojatno biti oprezni prvih mjeseci po ulasku u EU, dok ne vide kakav će utjecaj na bilance i dobit kompanija, posebice u prehrambenom sektoru, imati izlazak iz CEFTA-e i ulazak u EU. U dugom roku, međutim, Bošković očekuje pozitivne efekte na domaćem tržištu kapitala od ulaska u EU.

- Ponajprije, promijenit će se psihologija investitora, u smislu da se Hrvatska više neće percipirati samo kao balkanska zemlja, nego kao članica EU-a. Katalizator većeg interesa inozemnih investitora vjerojatno će biti oporavak BDP-a - zaključuje Bošković.