Maletić: HPB treba između 800 milijuna i milijarde kuna kapitala

Odluka o privatizaciji najjače domaće banke HPB-a nije tek načelna, Vlada već vodi preliminarne pregovore s Croatia osiguranjem i Croatia Lloydom koji imaju 150 milijuna kuna hibridnog kapitala uloženog u banku, mirovinskim fondovima, ali i s EBRD-om koji bi kupio dvadesetak posto udjela.

Cilj je da banka ostane u hrvatskom vlasništvu, naglasio je prvi čovjek banke Čedo Maletić predstavljajući poslovne rezultate za 2011. Prema sadašnjoj vlasničkoj strukturi država ima 51 posto udjela, Hrvatska pošta 28, mirovinci 20, a mali dioničari jedan posto udjela.

Nije tajna da banku treba dokapitalizirati (u idućih godinu dana banci dospijeva 400 milijuna kuna hibridnog kapitala), ne zato što ne može poslovati s onim što ima sada (stopa adekvatnosti kapitala iznosi 14,2 posto, dakle više od traženog minimuma od 12 posto), no za bilo kakav kvalitativan iskorak u smislu konkurentnih proizvoda i dugoročnih kredita banci će trebati između 800 milijuna i milijardu kuna kapitala, tvrdi Maletić.
Bez dodatne kapitalne injekcije banka će morati restukturirati plasmane, odnosno financirati samo one s nižim ponderom rizika, a to znači uglavnom državu i tek rijetke nerizične poduzetnike.

Koju god vlasničku opciju Vlada odabere Maletić se nada da bi već u drugoj polovici godine banci mogao pristići svježi kapital. Ako je suditi prema rezultatima za prošlu godinu kupaca ne bi trebalo nedostajati. Naime, ukupna operativna dobit iznosi 217,3 milijuna kuna i bilježi rast od 10,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Zbog daljnje konsolidacije i čišćenja portfelja 62,2 posto operativne dobiti izdvojeno je za dodatna rezerviranja za loše plasmane i ostale obveze u iznosu od 135 milijuna kuna, tako da je neto dobit s 51 milijun u 2010. narasla na 88 milijuna kuna.

Aktiva je banke porasla 1,6 milijardi kuna ili 11,2 posto u odnosu na kraj 2010. godine, pa je i tržišni udjel mjeren udjelom u ukupnoj imovini bankarskog sustava porastao s 3,72 na 4,03 posto.

Godišnji porast imovine rezultat je porasta kredita komitentima i ulaganja u vrijednosne papire, a manjim dijelom likvidne imovine - novčanih sredstava i depozita kod HNB-a, što je osigurano značajnim rastom depozita tijekom 2011. godine na strani izvora sredstava (pasive).
Bruto kreditni portfelj banke na kraju 2011. godine iznosi 10,6 milijardi kuna i u odnosu na kraj prošle godine veći je devet posto. Najviše su rasli stambeni krediti, čak 47,6 posto, ali to je, kaže Maletić, zbog niske baze, jer su ti krediti uvedeni tek prije godinu i pol. Ukupni krediti stanovništvu rasli su 11,4 posto. Za usporedbu, prosjek je susutava samo jedan posto. Krediti trgovačkim društvima krajem prosinca 2011. godine iznose 5,9 milijardi kuna i viši su za 12,6 posto.

Odlični su rezultati i na strani prikupljanja depozita. Dok su na razini sustava ukupni depoziti rasli 5,3 posto, u HPB-u su rasli dinamikom od čak 15,4 posto, dakle tri puta brže. Već i iz tog podatka može se iščitati mudrost odluke da se banka zadrži u domaćim rukama. Naime, depoziti na kraju 2011. godine iznose 12,7 milijardi kuna, a nije nevažno ni to da je oročena štednja građana rasla više od 20 posto.