U novom broju doznajte kako je poslovalo 50 najvećih hrvatskih tvrtki

Podatkovni centar u Topuskom, ako se nekim slučajem sagradi, bit će ipak samo skladište. Podataka. Bude li toga gutača struje napajala nuklearna energija, odakle će biti tehnologija? Iz SAD-a. A ako bude plinska elektrana, odakle plin? Slučajno, opet iz Amerike, naglašava Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, u ovotjednim ‘Ekonomalijama‘.

Mnogi hrvatski projekti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na čekanju su od 2022. Bilo je nejasno koliko stoji pristup mreži, a Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) tu je naknadu napokon donijela prošloga tjedna i postavila je na 19 eura po kilovatu za prijenosni sustav uz trošak stvaranja tehničkih uvjeta koji u ovom trenutku još ne uključuje investicije u razvoj mreže. Neka pitanja, međutim, još su otvorena: Zašto se ovoliko čekalo s donošenjem naknade? Je li dovoljna da se nastavi razvoj mnogih projekata na čekanju? Jesu li domaći projekti obnovljivih izvora sad konkurentni? O svemu tome razgovarali smo s predsjednikom Upravnog vijeća HERA-e Nikolom Višticom.

Međudržavni sporazumi uvijek su rezultat višemjesečne pripreme, što znači da projekt Pantheon – iako najavljen kao ulaganje privatnoga kapitala – ima snažnu političku potporu, ali i pozadinu. A ta je pozadina nutkanje Hrvatske da se odluči za američku tehnologiju za novu nuklearnu elektranu, o kojoj aktualna vlada sve glasnije govori. Više o Pantheonu i koliko je realno da se dogodi u najavljenom roku doznajte u aktualnoj temi.

U novom broju donosimo i priču o 50 najvećih tvrtki realnog sektora koja ne počinje uobičajenim trijumfom lidera, nego njihovim padom. Analiziramo i zašto najveći prošlogodišnji igrači nisu bili nositelji rasta te što novi poredak govori o strukturi hrvatskog gospodarstva u prošloj godini.

Iako imamo dugu tradiciju zadruga (prve su osnovane još prije više od 150 godina, a snažno su se razvile u socijalističkom razdoblju), upravo ih je ta povezanost dugoročno obilježila. Umjesto da budu shvaćene kao tržišni alat udruživanja malih proizvođača u snažnije sustave, kod nas su svedene na relikt prošlosti, nešto što miriše na socijalizam. A ako tako miriše, onda zapravo – smrdi. O zadrugarstvu čitajte u ovotjednoj temi broja.

U novom broju analizirali smo kompaniju Agrolaguna, a donosimo i poduzetničku priču Marija Špadine i tvrtke SeaCras, koja je specijalizirana za praćenje promjena u morskom okolišu.

Zadnje, ali nimalo manje važno, dolazi prilog 'Vodič kroz ESG' u kojem možete doznati više o usklađenosti tehnologije i ESG-a, kriterijima za ESG, financiranju…