Patentna zamka: Tko će doista posjedovati hranu koju jedemo?

Europski parlament glasat će 18. svibnja o uredbi o novim genomskim tehnikama koju je Vijeće EU već usvojilo. Ono što su zagovornici predstavili kao inovacijsku revoluciju, kritičari vide kao pravno minsko polje koje će male uzgajivače i neovisne farmere prepustiti na milost korporacijama koje kontroliraju patente na sjeme.

Vijeće Europske unije  je 21. travnja 2026. formalno usvojilo 'Uredbu o novim genomskim tehnikama' (NGT). Ono što preostaje jest glasanje Europskog parlamenta, zakazano za 18. svibnja, što je formalni, ali politički ključan korak koji će odrediti hoće li zakon stupiti na snagu ili biti vraćen na pregovore. Zagovornici zakona kažu da je ovo korak prema modernizaciji europske poljoprivrede, a kritičari upozoravaju da su u pregovorima nestale ključne zaštitne mjere, misleći pritom na obvezno označavanje proizvoda za potrošače i zabranu patenata na sjeme.

Što je NGT i zašto je važno

Nove genomske tehnike, ponajprije CRISPR/Cas sustav omogućuju precizno mijenjanje DNA biljaka bez unošenja stranog genetskog materijala, što ih razlikuje od klasičnih GMO-a prve generacije.

No, europski sud pravde presudio je 2018. da i takve tehnike potpadaju pod staru GMO regulativu iz 2001., čime je de facto zabranjeno korištenje tih tehnika na biljkama u EU, kao i bilo kakav komercijalni uzgoj takvih biljki. Komisijin prijedlog iz srpnja 2023. htio je prekinuti tu pat-poziciju.

Nova Uredba uvodi podjelu na dvije kategorije, NGT-1 i NGT-2. NGT-1 su biljke s najviše 20 sitnih genetskih promjena, toliko malih da bi teorijski mogle nastati i prirodnom mutacijom ili klasičnim uzgojem. Takve biljke više ne prolaze sigurnosne provjere i ne moraju biti označene na hrani. Druga kategorija, NGT-2 su sve ostale, s opsežnijim ili složenijim izmjenama DNA. Za njih vrijede isti strogi propisi kao i za dosadašnje GMO usjeve, pa se cijela kontroverza oko ove uredbe odnosi samo se na prvu skupinu.