Arhitektica Pariškog sporazuma o klimi u utorak je hitno pozvala vlade da obustave istraživanje nafte na Arktiku gdje bušenje nije ekonomično, a globalno zatopljenje prijeti toj ekološki krhkoj regiji.
Christiana Figueres, koja je bila čelnica UN-ova tajništva za klimatske promjene 2015., kada je gotovo 200 nacija dogovorilo Pariški sporazum o klimi, rekla je da je "Arktik postao (zona) u kojoj više nije moguće bušenje".
Protekle tri godine bile su najtoplije otkako je u 19. stoljeću počelo meteorološko bilježenje i Figueres je u izjavi za Reuters upozorila da globalno zatopljenje prijeti cijelom svijetu od Velikog koraljnog grebena u Australiji do leda na Antarktiku.
>>>Zabilježena rekordno topla zima na Arktiku otkad postoje mjerenja
- Nije ekonomski isplativo istraživati Arktik, djelomice zato što će trebati godine za razvoj infrastrukture ako se izvori i pronađu, rekla je Figueres.
Kapital bi bilo bolje uložiti u razvoj obnovljivih energija sunca i vjetra kako bi se zaustavile emisije štetnih plinova, rekla je ta bivša kostarikanska diplomatkinja.
>>>Svjedočimo najvećem topljenju arktičkog leda u posljednjih 1500 godina
- Ulozi danas vidljivo su veći nego prije samo nekoliko godina, rekla je Figueres koja će u utorak u Oslu govoriti na Zakladi koja promiče etičko poslovanje (Business for Peace Foundation).
Okončanje ere fosilnih goriva
Prema odredbama Pariškog sporazuma u drugoj polovici ovog stoljeća trebalo bi okončati eru fosilnih goriva. No Pariški sporazum oslabljen je najavljenim povlačenjem američkog predsjednika Donalda Trumpa koji ne vjeruje u znanstvene tvrdnje da je za globalno zatopljenje odgovoran čovjek.
Mnoge vlade i tvrtke sklone su istraživanju nafte na Arktiku. Prošli mjesec je Tumpova administracija počela izrađivati pripremne studije za bušenje na Artiku, a u Norveškoj tvrtka Statoil i druge nastavljaju istraživati u Barentsovu moru.
>>>Trump se na Twitteru ruga ‘dobrom starom globalnom zatopljenju’
Iako Figeres tvrdi da bušenje u Artiku nema smisla, Bard Glad Pedersen, glasnogovornik Statsoila tvrdi da će se počekom 20-ih godina ovog stoljeća početi eksploatirati naftu na polju Johan Castberg.
Upravo je globalno zatopljenje učinilo Arktik dostupnijim za plovidbu i istraživanje minerala za države koje na njega polažu pravo: nordijske države, Rusija, Kanada i Sjedinjene Države.