Veliki intervju s Predragom Štromarom: Vlada sigurno neće izravno financijski pomoći Agrokoru

Više od godinu dana nestabilnosti vlade po svemu je sudeći završeno formiranjem prve koalicije demokršćana i liberala u modernoj hrvatskoj državi, dogovora koji je u prvi plan izbacio predsjednika HNS-a, potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva Predraga Štromara. Iako nije bio krunski arhitekt za hrvatsku političku scenu neuobičajenog dogovora, Štromar je sada jedna od ključnih figura u održavanju tanke parlamentarne većine i koalicije HDZ-a i HNS-a. U razgovoru za Lider potpredsjednik vlade komentirao je posljedice nekoć nezamisliva političkog saveza za njegovu stranku, situaciju u Agrokoru, reformu obrazovanja i niz drugih gorućih pitanja koja zanimaju domaću javnost.

• Država je nesvjesno kreditirala Agrokor u najmanje dva navrata. Kako komentirate činjenicu da država očito nema adekvatnu kontrolu nad svojim novcem, odnosno ne može utjecati na njegovu namjenu u nekim slučajevima?

- Da je sve bilo u redu, ne bi bio potreban Zakon o postupku izvanredne uprave i ne bi bilo potrebno spašavati Agrokor, no zbog velikih problema u toj tvrtki i značenja koje ima za gospodarstvo i za stotine tisuća ljudi očito je bilo nužno napraviti sve ono što je napravljeno. Također, istražne se radnje poduzimaju i izuzetno mi je drago što je DORH tamo i što će se vrlo brzo utvrditi činjenično stanje.

• Dobro, ali kakvo je stajalište Vlade, smeta li joj što je taj novac otišao Agrokoru iako nije trebao i je li bila svjesna toga?

- Vjerujem da vlade kakve su bile ove zadnje dvije, koje nisu funkcionirale, nisu to mogle ni pratiti, kao što nisu mogle rješavati cijeli niz problema. Ovo je stabilna vlada koja će moći takve stvari kontrolirati.

• Dakle neće se ponoviti da novac na neki maštovit način završi tamo gdje nije trebao?

- Sigurno se neće ponoviti jer se unatrag 50-ak dana vidi stabilnost vlade, koja je vrlo važna za Hrvatsku jer joj treba tri godine takve stabilnosti kako bi mogla biti riješena goruća pitanja u gospodarstvu, ali i svim drugim segmentima društva.

• Kad smo kod Agrokora, vaša je stranka donedavno bila gorljivi pobornik istražnog povjerenstva za Agrokor, sada ste protiv. Kako je došlo do takvog zaokreta u razmišljanju?

- Protiv smo istražnog povjerenstva dok Državno odvjetništvo ne odradi svoj posao tamo. Kada to učini, imat ćemo činjenice i na temelju njih raspravljati što dalje.

• Je li moguće je da HNS promijeni stajalište o tome?

- Dogovorit ćemo se ima li za time potrebe, je li Državno odvjetništvo odradilo sve što je trebalo i imamo li sve potrebne informacije.

• Ima li Vlada nekakvu rezervnu varijantu, plan B, ako gospodin Ramljak ne uspije spasiti kompaniju? Postoji li mogućnost izravne financijske pomoći koncernu?

- Vlada sasvim sigurno neće izravno financijski pomoći Agrokoru. Stanje je obećavajuće, kompanija funkcionira i imamo još godinu dana za njezino restrukturiranje. Vidimo i da su za sada dobavljači zadovoljni načinom na koji se to radi i trebamo napraviti sve da ne dođe do novih dubioza. Vlada neće osigurati nikakva sredstva za financiranje Agrokora.

• Hoće li dopustiti stečaj ako ovo restrukturiranje ne uspije?

- I to je moguće, ali trenutačno stvari idu u dobrom smjeru i u vladi smo optimistični.

• Zašto ste se odlučili za resor graditeljstva?

- Odabrali smo ga jer je izuzetno važan građanima i zato što u tom resoru ima mnogo aktivnosti iz područja javne uprave i odnosa javne uprave sa građanima. Riječ je o resoru koji pokriva državnu geodetsku upravu i katastar, mjesta koje mnogim građanima predstavljaju problem. Cilj nam je to pojednostavniti i digitalizirati kako se ne bi događalo da građani pet ili šest puta moraju dolaziti na šalter ili da ih se stalno prebacuje između šaltera i naplaćuje niz naknada. Želimo od tog resora napraviti ogledni primjerak funkcioniranja države prema građaninu, odnosno javne uprave kao servisa građana. Druga su stvar građevinske dozvole, želja nam je da 60 dana bude maksimum izdavanja u svim dijelovima Hrvatske, i tu imamo mnogo prostora za napredovanje i alata kojima to možemo postići. Moram napomenuti energetsku učinkovitost i za to vezana sredstva EU, a riječ je o 2,3 milijarde kuna koje ćemo uložiti u energetsku učinkovitost, što se prevodi u ukupne investicije u graditeljstvo vrijedne oko pet milijardi kuna. Ubrzavamo te procese, dogovaramo projekte i pripremamo nove natječaje.

• Jako su neujednačeni rokovi, negdje se dozvole dobivaju vrlo brzo, negdje sporo. Kako to mislite riješiti?

- Obično nije toliki problem u rokovima kada građanin donese sve papire, međutim, građani prije toga imaju dosta problema, primjerice s utvrđivanjem stanja u katastru, geodetskim elaboratom ili odnosima sa susjedima. Ima kompliciranih predradnji i tu moramo tražiti pojednostavnjenja, ali i omogućiti općenito bolju uslugu.

• Vlada nastavlja projekt spajanja katastra i gruntovnice iako mnogi tvrde da je to kontraproduktivno. Koje su prednosti toga?

- Kada građanin treba neke dokumente iz katastra ili zemljišnih knjiga, mora ih dobiti na jednome mjestu. U budućnosti će to biti putem elektroničke pošte ili na samo jednom šalteru. Bitno je napomenuti da se ne radi o spajanju, već o usklađivanju podataka iz katastra i gruntovnice jer se sada vode pod različitim brojevima, pa se događa da imate jedan broj u katastru, a drugi u gruntovnici. Bit je sve takve stvari riješiti na jednome mjestu, odnosno da uspostavimo ‘one-stop-shop‘.

• Nekoliko je vlada željelo uvesti porez na nekretnine. S jedne se strane građani snažno protive, s druge MMF i EU to traže. Hoće li taj porez zaživjeti za ove vlade i na koji način?

- Zakon je tu i počinje se primjenjivati od 1. siječnja sljedeće godine. Riječ je zapravo o ujedinjavanju triju naknada u porez koji se sastoji od komunalne naknade, poreza na vikendicu i spomeničke rente. Taj porez načelnicima i gradonačelnicima omogućuje da jednim dokumentom riješe to pitanje, s tim da će gradska i općinska vijeća i načelnici i gradonačelnici moći odvojiti posebne zone gdje će varirati osnovica ovisno o tipu zone. Što se tiče koeficijenata, za starije zgrade moći će se staviti koeficijent, recimo 0,8 ili 0,9, dakle smanjiti porez, a kod novih zgrada koeficijent može iznositi 1,1 ili 1,2. Time im je omogućeno da sami odluče kako će nastupati prema građanima i ubirati te naknade.

• Što se onda dobilo time ako je riječ samo ujedinjavanju postojećih naknada?

- Sigurno je mnogo jednostavnije dobiti samo jedan obračun nego tri. Moramo napraviti i analizu pravog stanja u prostoru, a time će načelnici i gradonačelnici imati obvezu to učiniti.

• S obzirom na te varijacije, ne možemo pretpostaviti iznos poreza?

- To će utvrđivati krajem godine općinska i gradska vijeća, a moguće je da porezi budu i manji nego sadašnje naknade.

• Ali i viši.

- Lokalna uprava i samouprava o tome će odlučivati.

• Kako se misli riješiti problem zapuštenih nekretnina i neobrađenih površina koje su zahvaljujući požarima u fokusu javnosti?

- Porez na nekretnine načelnicima i gradonačelnicima omogućit će nametanje osjetno većeg poreza na takve nekretnine ako postoji neki dokument o gradnji. Time se spušta razina odlučivanja na načelnike i gradonačelnike, odnosno gradska i općinska vijeća, što je konkretan oblik decentralizacije u praksi, a što je bilo jedan od HNSovih doprinosa aktualnoj vladajućoj koaliciji.

• Mislite da će to biti dovoljno? U slučaju Haludova imate nekog tko ima novca i očito ga nije briga?

- To je jedna od mogućnosti i sigurno je bolja od trenutačne situacije u kojoj lokalna uprava i samouprava može samo gledati raspadanje nekretnina. Ovo je alat kojim će moći reagirati i na to.

• Kad smo kod zakona i prostora, Zakon o koncesijama izazvao je burne reakcije u velikoj mjeri zbog percepcije da dodatno olakšava privatizaciju javnog dobra, plaža konkretno, i isključivanje javnog interesa iz odlučivanja. Kako to komentirate?

- Zakon o koncesijama krovni je zakon koji načelno regulira davanje koncesija nad javnim dobrom i to je nešto što smo morali donijeti jer dosadašnji način dodjele koncesija nije bio kvalitetno reguliran. Drugi će zakoni regulirati koje će javno dobro biti koncesionirano i kako, pa će Zakon o pomorskom dobru i lukama, koji je tek u pripremi, odrediti način primjene Zakona o koncesijama u ovom slučaju. Pričekajmo zato jesen, kada će biti javna rasprava i zakon u saborskoj proceduri. Tada ćemo moći razgovarati o svemu tome što je izazvalo reakcije, a na što zapravo Zakon o koncesijama nema utjecaj.

• Kakva je situacija s natječajima, koliko je novca ugovoreno dosad, primjerice?

- Od spomenute 2,3 milijarde u ovoj godini namjera vamo ugovoriti milijardu kuna. Tu je završetak dva pilot-projekta namijenjena za obrazovne institucije, a sada idu potpisivanja ugovora za stambene zgrade, čega će biti mnogo. Očekujemo i natječaj za energetsku učinkovitost u javnom sektoru, u što ćemo uložiti više od 380 milijuna kuna za različite zgrade, od zdravstvenih i sportskih pa do obrazovnih, znanstvenih ili pak vatrogasnih i društvenih. Na to će se moći javiti općine, gradovi i županije, ali i institucije i javne ustanove. Krajem godine ili početkom sljedeće, kada EU promijeni neke direktive, moći će se tim sredstvima financirati i energetsku učinkovitost privatnih kuća, pa će i građani dobivati sredstava u tu namjenu, oko 230 milijuna kuna.

• Koji bi bili prioriteti u sektoru graditeljstva prema kojima bi se moglo onda mjeriti vaš učinak?

- Svakako građevinske dozvole koje sam spomenuo. Drugo, u taj resor spada i zaštita prostora, koji je prekrasan i na tome ćemo nastaviti raditi. Tu je i legalizacija, koja nije još završena, a odnosi se na zgrade sagrađene do 2011., za koje je rok do 30. lipnja sljedeće godine. Trebamo voditi i računa o inspekcijskom nadzoru koji će kvalitetno i moderno pratiti stanje u prostoru, ponajprije digitalizirano i na dnevnoj bazi. Tijekom kolovoza idemo sa subvencijom kredita za kupnju prve nekretnine, gdje će sigurno biti velik interes mladih ljudi, što ima efekt i na rješavanje demografskih problema. Iz tog razloga sredstava neće biti dostupna samo za stanove u gradovima, već i za gradnju kuća u ruralnim dijelovima zemlje.

• Nedavno ste izjavili da HNS neće imati utjecaja na kurikularnu reformu ili je to barem tako preneseno.

- HNS i vlada će imati utjecaj na procese i usmjeravanje tih procesa, ne i na struku koja će odraditi reformu.

• Činjenica je da se reforma od svog pokretanja, odnosno pokušaja pokretanja, pretvorila u bojno polje na kojem uglavnom sudjeluju izvaninstitucionalni faktori i razne interesne skupine zbog kojih i nije krenula. Kako to mislite spriječiti?

- Slažem se, to je velik problem. Trebamo naći način provedbe kurikularne reforme, i to je jedan od glavnih zadatak ove vlade, posebice HNS-a. Operativu će samostalno provesti ministrica Divjak kao stručna i nestranačka osoba i siguran sam da će ona znati kako spriječiti izvaninstitucionalne interesne skupine u opstrukciji reforme.

• Kako je to navedeno kao jedan od glavnih razloga za ulazak u koaliciju s HDZ-om, pretpostavka je da imate neku ideju kako to napraviti?

- Da, javnost će vrlo ubrzo biti upoznata s time.

• Hoće li vam nova stranka bivših članova predstavljati konkurenciju odnosno hoćete li se boriti za iste ljude?

- Uspjeh HNS-a ovisit će samo o rezultatima i mislimo da ovi ljudi s lijeve i desne strane koji vode salonsku politiku temeljenu samo na strelicama iz ideoloških rovova u koje su se ukopali, a bez konstruktivnih prijedloga neće biti utjecajni u sljedeće tri godine. Naš je zadatak konkretnim rješenjima omogućiti bolji život građanima i sigurno da neki time nisu zadovoljni zato što neće moći iz fotelja na to utjecati.

• Razlog raskola u stranci bila je percipirana razlika u nekim temeljnim svjetonazorskim pitanjima. Kako mislite nadići taj jaz s HDZ-om?

- U Hrvatskoj je novost da liberali koaliraju s demokršćanima, ali za to postoje vrlo dobri primjeri u Europi, gdje je moguće razgovarati, a ne svađati se kao što je to bio slučaj u protekle dvije vlade. Želimo biti konstruktivan partner, unijeti naše vrijednosti u vladu i na taj način onemogućiti utjecaj ekstremista na politiku.

• S tim u vidu, koje je vaše stajalište o ploči u Jasenovcu?

. Za takve ploče i poruke nema mjesta u javnosti i zato radimo na tome da se taj problem adekvatno riješi. Razgovaramo s partnerom i brzo ćemo doći do cjelovitog rješenja.

• A kakva bi bila reakcija HNS-a ako bi se počele pojavljivati još neke takve ploče i spomenici, što je u Zagrebu, primjerice, vrlo moguće? Recimo, ulice i perivoji ustaških dužnosnika i simpatizera.

- To treba kvalitetnije i jasnije definirati, možda i zakonskim aktima.

• Mislite li da ćemo dobiti nekakav zakon u tom smislu uskoro?

- Imamo povjerenstvo koje će dati prijedlog, ali mi ćemo inzistirati da takvih znakova i obilježja nema u javnosti.

• Ako ih i dalje bude?

- Mi ćemo biti protiv toga.

• Hoćete li ostati ćete u Vladi?

- Ne, sigurno nećemo ostati u Vladi u slučaju da takvi za sada izolirani slučajevi postanu učestala praksa.