Hrvati vole plaćati gotovinom, osnovni je zaključak istraživanja navika potrošača koji su, za Visa Hrvatska, na uzorku od 500 ispitanika proveli stručnjaci Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Istraživanje, koje je obuhvatilo populaciju starosti između 18 i 65 godina, nastojalo je utvrditi postoji li i u kojim segmentima korelacija između kartičnog plaćanja i sive ekonomije, rečeno je na predstavljanju rezultata istraživanja.
- Upitnike smo izradili prema popisu roba i usluga iz Državnog zavoda za statistiku. Sudionike ankete pitali smo plaćaju li gotovim novcem ili kreditnom karticom, jesu li dobili račun za plaćenu robu ili uslugu, pitali smo ih smeta li ih kada ne dobiju račun. Dakle, ispitivali smo stvarno ponašanje građana, rekla je Jelena Budak, voditeljica istraživanja Ekonomskog instituta.
Računi se ne izdaju na tržnicama, za kućne popravke i provod
Provedene ankete su pokazale kako se u tri grupe proizvoda i usluga najčešće ne izdaje račun. Tako je čak 62 posto ispitanih reklo kako na tržnicama nisu dobili račun za kupljeno voće, povrće ili neku drugu vrstu robe, potom njih 45 posto kaže da za sitne kućne popravke različitih majstora obrtnika uglavnom plaćaju gotovim novcem, a oko 25 posto ispitanih dodalo je da za sportske aktivnosti i izlaske također često ne dobiju račune, odnosno, ne plaćaju karticama, već gotovim novcem.
- Najveći broj neizdanih računa je u središnjoj Hrvatskoj, a ovome valja dodati i kako je 2 posto ispitanika, uglavnom mladih muškaraca, reklo kako namjerno ne traže račun jer na taj način puštaju prodavače da dodatno zarade, rekao je Visa Country Menager za Hrvatsku, Davor Kršul.
Dakle, Hrvati karticama neće platiti sitne obrtničke usluge, hranu na tržnici, frizera ili pedikera, postolara ili krojača. Hranu će gotovinom platiti njih 52 posto, u kafiću, pekarnici ili slastičarnici posegnuti za novčanicama njih 83 posto. Lijekove u "kešu" plaća njih 50 posto, a jednako toliko gotovinom će platiti račune za telefone, internet, mobitel, komunalne račune, TV pretplatu i slično.
Plaćanje gotovinom specifično za kućanstva koja imaju niža primanja
Kartice koriste mnogi, međutim, gotovinom plaćaju oni nižih primanja. Od 500 ispitanih, njih 77 posto, dakle apsolutna većina, koristi kartice. Žene više nego muškarci. Naime, 60 posto muškaraca reklo je da radije plaća gotovinom, dok novčanicama češće nego karticama plaća tek 40 posto žena. Žene kartice tako dokazano "peglaju" više od muškaraca.
Svi ispitani, bez obzira vole li više kartice ili "keš", složili su se u jednom: suzbijanje sive ekonomije, misli njih 88 posto, dobro je za Hrvatsku.
Rumunjski primjer kako uvesti kartično plaćanje i u javnom sektoru
Uvjereni su kako kartična plaćanja jamče izdavanje fiskalnih računa, smanjuje poreznu utaju i suzbija sivu ekonomiju. Također, izjavili su kako bi rado sve javne usluge željeli moći plaćati karticama.
Stoga je Visa Hrvatska predstavila projekt koji je provela u Rumunjskoj, zemlji koja ima 28 posto udjela sive ekonomije u BDP-u (što je samo 1 više od Hrvatske), a gdje su uveli kartično plaćanje u javnom sektoru.
[caption id="attachment_277420" align="aligncenter" width="750"]
Davor Kršul[/caption]
Rumunjski primjer pokazao je znatne uštede, a kartično plaćanje uvedeno je u plaćanju poreza, socijalnih davanja, službenih putovanja državnih službenika i zaposlenika. Istovremeno, uvedene su porezne olakšice za kartično plaćanje u sektorima koji su najteže pogođeni sivom ekonomijom.
Rumunji su izglasali i zakon kojim je omogućeno on-line plaćanje poreza, a u razdoblju od 2012-te do 2013-te godine zabilježen je porast plaćanja poreza, povećanje naplate PRV-a što je prihodovalo 638 milijuna eura u državnu blagajnu. Zabilježene su i značajne uštede u socijalnim davanjima, kao i na putovanjima državnih službenika.
- Poučeni ovim iskustvima, mi u Visi kontaktirat ćemo državne institucije jer želimo potaknuti dijalog, ponuditi tehnološka rješenja da uvedemo kartična plaćanja u državne institucije, najavio je planove Vise u Hrvatskoj, Davor Kršul.