https://www.youtube.com/watch?v=U9UwBJWeDA0
Odluka o nabavi 12 zrakoplova F-16 C/D Barak, koji će Hrvatsku kroz deset godina koštati 2,9 milijarde kuna, bit će donesena u četvrtak na sjednici Vlade, najavio je u srijedu potpredsjednik Vlade i ministra obrane Damir Krstičević u Ministarstvu obrane, gdje je održana prezentacija "Studije izvodljivosti za višenamjenski borbeni avion" na kojoj je ustvrdio i da se nabavom tih aviona Hrvatskoj otvara mogućnost da državama u regiji ponudi air policing, odnosno zaštitu njihovoga zračnog prostora.
"Najbolja ponuda o ovom trenutku bila je ponuda države Izrael", rekao je u više navrata tijekom prezentacije Krstičević navevši da su se Izraelci za natječaj, kojim je predviđeno da prvi avioni u Hrvatsku dođu 2020. godine, zainteresirali nakon što su od Hrvatske zatražili pomoć pri gašenju požara 2016. godine.
>>>Tabak: Iza odluke o izraelskim F-16 puno otvorenih pitanja, stvari koje traže objašnjenje
U više ja navrata naglasio i da je od Stručnog tima, koji je dao preporuku koje avione treba kupiti, da raščlane sve ponude, kako se ne bi dogodilo da postoje skriveni troškovi ili izvantroškovnički radovi.
"Ogroman iskorak"
"Ovo nije projekt MORH-a, mene kao ministra. Smatram da je ovo projekt nekoliko ministara i Vlada. I želio sam da se ide u proces donošenja na državnoj razini", kazao je Krstičević podsjetivši da Hrvatska sada ima borbene zrakoplove 2. generacije dok će nabavom F-16 imati zrakoplove 4. generacije. "I to je ogroman iskorak", ustvrdio je.
>>>Nabava višenamjenskog borbenog aviona – Vijeće za obranu prihvatilo ponudu Izraela
U svom je izlaganju podsjetio da su ponude prezentirane saborskom Odboru za obranu i nacionalnu sigurnost koji je jednoglasnog dao pozitivno mišljenje, a uslijedilo je prezentiranje ponude i predsjednici Republike, pa konzultacije s predsjednikom Vlade nekoliko puta koji je, kazao je, tražio da se još jednom dodatno naprave konzultacije s SAD-om i s Izraelom.
"Kad smo završili cijeli proces, jučer je bio drugi korak u procesu odnosno sjednica Vijeća za obranu i jednoglasna potpora da je najbolja ponuda u ovom trenutku države Izrael", kazao je.
"Razlika dva Pelješka mosta"
Druga ponuda od njih četiri, koja je detaljnije bila razmatrana, bila je više nego dvostruko veća, ona za kupnju novih švedskih Gripena koji bi koštali 8 milijardi kuna, a Krstičević je kazao kako je to "razlika dva Pelješka mosta". "To nije mala razlika. Kad gledamo sigurnosnu situaciju danas, Hrvatskoj nitko ne prijeti, međutim, ako pogledamo šire sigurnosno okruženje, treba nam zrakoplov za budućnost, da Hrvatska više nikad ne bude razoružana… Ovaj avion F-16 C/D Barak je izuzetan avion", poručio je.
>>>Krstičević: U nabavci zrakoplova vodit ćemo računa da zemlja partner investira u naše gospodarstvo
Ističe i da je cijeli projekt, osim toga da Hrvatska vojska bude jamac sigurnosti i suvereniteta, i u funkciji investicija, ulaganja u hrvatskog gospodarstvo. "I tu nam se stvara prilika kroz strateško partnerstvo s državom, da dobijemo zaposlenost, radna mjesta, partnera koji će uložiti i ojačati naš Zrakoplovno-tehnički centar, napraviti tvornicu streljiva, uložiti u regionalni centar za cyber sigurnost, partner koji će investirati u tehnologiju, dronove, napredne sustave navodnjavanja u poljoprivredi, u energetiku, zadržavamo i mogućnost školovanja visokostručnih kadrova, stvaramo bazu za novu industrijski razvoj Hrvatske", poručio je.
https://www.youtube.com/watch?v=50G2HzvbusQ
Sve hrvatske institucije bile su uključene u proces donošenja odluke, dodao je te ocijenio kako je riječ o jednom od najvećih projekata u Hrvatskoj vojsci od Domovinskog rata, koji Hrvatskoj otvara mogućnost da postane "regionalni jamac sigurnosti zračnih prostora zemalja u regiji".
O tome je, kaže, razgovarao i s ministrom obrane Crne Gore, a sljedeći tjedan sastat će se i s albanskom kolegicom. "To je sve potencijal, da Hrvatska sutra da air-policing i drugim državama. Zašto ne?", ustvrdio je.
Zrakoplovi bi trebali letjeti 25 do 30 godina
Zrakoplovi bi trebali letjeti 25 do 30 godina, uz predviđenih 100 sati leta godišnje po avionu, odnosno 1200 sati leta ukupno, naveo je Krstičević tijekom predstavljanja Studije izvodljivosti.
Studiju je predstavio voditelj Stručnog tima, brigadir Davor Tretinjak navevši kriterije za donošenje odluke i to u strateškoj i financijskoj domeni, kao i domeni sposobnosti te domeni investicija.
Naveo je da je od ponuditelja u zahtjevu za ponudu tražena ponuda za 10 aviona jednosjeda te dva dvosjeda, plus ubojna sredstva te simulator letenja, obuku osoblja, transport roba do Hrvatske, pričuvne dijelove, usluge operativne i tehničke potpore, prilagodbu infrastrukture, pričuvne dijelove te alat i opremu za održavanje.
>>>Krstičević: Donijeli smo povijesnu odluku o zadržavanju sposobnosti nadzora zračnog prostora
Hrvatska bi tako 2020. godine trebala dobiti po jedan jednosjed i dvosjed te simulator, godinu poslije pet jednosjeda i drugi dvosjed, a 2022. godine još četiri jednosjeda, a sve će to platiti kroz deset godina po dvije rate godišnje.
Cijeli se proces temeljio na pretpostavci da nabava ima vrlo velike implikacije za državu te je tražen ugovor na razini vlada, koje će biti jamci cijelog ugovora o nabavi, istaknuo je, među inim, Tretinjak.
>>>Samozatajne tvrtke (10): Enikon Aerospace globalni lider za unutrašnjost aviona
F-16 Barak od Izraela do sada nije kupila ni jedna država, a brigadir Tretinjak kazao je kako SAD, u kojima se taj avion proizvodi, nikada Izraelu nije dao dozvolu za prodaju ove inačice aviona, osim sada Hrvatskoj.
Grabar-Kitarović: Kupnja borbenih zrakoplova od Izraela najbolja je opcija
Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je izrazila zadovoljstvo odlukom da se od Izraela kupe rabljeni borbeni zrakoplovi ocjenjujući da je riječ o najboljoj mogućoj odluci te vjeruje da u konačnici oni neće koštati više nego što bi državu koštala kupnja novih zrakoplova.
"Da, zadovoljna sam kao predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH. Kao što znate još u predizbornoj kampanji kritizirala sam stanje našeg borbenog zrakoplovstva. Kritizirala sam i prethodne vlade što nisu imale hrabrosti donijeti ovu odluku koja je dalekosežna. Hrvatskoj treba borbeno zrakoplovstvo, to je ne samo tradicija pobjedničke Hrvatske vojske iz Domovinskog rata, to je nužnost danas u okolnostima ugroza s kojima se Hrvatska suočava. Trebaju nam borbeni zrakoplovi, kupujemo ih u skladu sa svojim mogućnostima…", kazala je Grabar-Kitarović u razgovoru za Dnevnik Nove TV naglasivši da je nacionalna sigurnost jedan od preduvjeta za opstanak države.
>>>Krstičević: Hrvatska će do 2022. imati dvanaest novih borbenih zrakoplova
Slaže se za zaključkom Stručnog povjerenstva Ministarstva obrane, koje je Vijeću za obranu prezentiralo i predložilo da se kupe rabljeni izraelski F-16 C/D Barak, a na sjednici Vijeća, kazala je, postavljali su detaljna pitanja, s obzirom na sve dubioze "koje su se javljale u javnosti i koje su iznosili neki lobiji o tome kako bi to Hrvatsku moglo koštati više nego novo zrakoplovstvo".
"Jedino se mogu složiti sa zaključkom tog Povjerenstva koje je vrlo zorno prikazalo sve troškove zajedno sa svim rastućim ili nerastućim troškovima. Vjerujem Povjerenstvu i slažem se s njima da je ovo najbolja moguća odluka za Hrvatsku. Vjerujem da ona neće biti skuplja nego da smo kupili nove zrakoplove", kazala je.
>>>CMS: Kupujemo borbene avione, a siromaštvo prijeti 30 posto populacije
Potvrdila je da su prilikom odabira postojali interesi raznih lobija, ali da nitko iz državnog vrha nije sudjelovao o procesu donošenja odluke.
"Povjerenstvo je jučer izričito reklo na sastanku Vijeća za obranu da ni u kojem trenutku nisu bili pod političkim pritiskom bilo koje osobe iz državnog vrha. Činjenica je da su se ponude razmatrale mjesecima, da je mjesecima bilo poznato da je izraelska ponuda najbolja i da se o njoj razmatralo u svim onim aspektima koji su bili možda nekima sumnjivi kao neki skriveni troškovi i slično. I zbog toga su se obavljale daljnje konzultacije i jamčim vam da je proces, koliko je meni poznato, bio maksimalno transparentan i bit će u budućnosti jer smo se dogovorili da javnost treba obavijestiti o detaljima svih ponuda", naglasila je.
"Bez pritiska"
Nju osobno, kazala je, nije pritiskao nitko od lobista. "Bilo je pokušaja razgovora, međutim ja sam to otklonila u početku i vrlo jasno sam se odredila i javno da neću donositi nikakvu odluku sukladno svojim vlastitim preferencijama i da neću ni na koji način utjecati na rad Povjerenstva. Prije svega, za to se ne osjećam dovoljno stručnom, već smo potpuno povjerenje poklonili stručnim osobama u okviru Povjerenstva koje je bilo vrlo ekstenzivno", kazala je.
>>>Kinezi planiraju izgradnju nosača aviona na nuklearni pogon
Bitnim ističe da su se svi članovi Povjerenstva jednoglasno složili oko činjenica koje su prezentirali Vijeću za obranu "i koje dokazuju da je ta izraelska ponuda najbolja".
Predsjednica se nada da si Hrvatska odlukom o progonu jednog od ruskih diplomata nije napravila problem u budućim odnosima s tom zemljom "jer Hrvatskoj je stalo do odnosa s Rusijom".
"I meni osobno te ću nastaviti raditi na tome. Moj poziv predsjedniku Putinu ostaje otvorenim. Nadam se da ćemo u vremenu koje dolazi nastaviti rješavati ona otvorena pitanja i razgovore koje smo započeli mojim susretom s predsjednikom Putinom u Sočiju. Moram kazati da je Hrvatska članica NATO-a i EU-a te je ponekad potrebna i solidarnost, od Hrvatske se očekuje da se tako ponaša. Ja sam uvjerena da predsjednik Putin to razumije i da mi možemo nadići ove trenutne teškoće", kazala je.
>>>Božo Kovačević: Nedvojbeno se radi o ‘mobilizaciji protiv Rusije’
Upitana kakav odgovor očekuje od Moskve odgovara kako je na Moskvi "da da odgovor"."Ne očekujem nikakav odgovor u nekakvom neposrednom trenutku. Mislim da u nastavak naših odnosa trebamo ulaziti s dobrom vjerom i međusobnim poštovanjem i da svi trebamo uložiti napore kako bismo otklonili bilo kakve nejasnoće ne samo u međusobnim odnosima, već i svemu onome što se događalo posljednjih dana i tjedana", dodala je.
