Prvi okrugli stol na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova prošao je u prisjećanjima na početke globalne ekonomske krize koji koincidiraju s prvim izdanjem Dana velikih planova. Iako se u svijetu štošta promijenilo u 10 godina, generalni zaključak je da je u Hrvatskoj sve više-manje ostalo isto te da se Hrvatska može ‘pohvaliti‘ jednom retroekonomijom, gdje je je popis deset najvećih kompanija u velikoj mjeri ostao isti iako se poziciji ponekad promijene.
- Tržište kapitala je zapelo u limbu krize i recesije koja je započela prije 10 godina. Imali smo nekoliko momenata koji su dodatno tržište gurnuli prema dolje, poput poreza na kapitalnu dobit, i slučaja Agrokor. Jedna od glavnih stvari vezanih uz novi zakon je vraćanje povjerenja na tržište kapitala. Ono što želimo je da što više tvrtki izađe na burzu, a ne da se skrivaju. Vrlo je važno omogućiti impuls tržištu, gdje bi IPO zasigurno pomogao – poručio je Ante Žigman, predsjednik uprave Hanfe.
>>> Kohorst: Hrvatska mora poraditi na pravosuđu, regulativi i ubrzanju nekretninskih transakcija
- Činjenica je da je gotovo 20 posto BDP turizma opasna stvar. Navijamo i mi iz sektora turizma da se taj utjecaj smanji, ali ne na štetu turizma, nego na dobrobit svih ostalih dionika. Ulazimo u fazu mogućnosti krize u gospodarstvu. Moramo biti svjesni da faza hiperpotražnje za Hrvatskom iza nas. Svima je jasno da smo jahali na valu do 2017. i da smo ove godine smo ušli u fazu stagnacije. U trenutnom momentu imamo 75 000 više kreveta u privatnom smještaju, i otprilike isti broj gostiju, rekao je Boris Žgomba, predsjednik uprave Unilinea.
Na pitanje je li povećanje broja kreveta stihijski ili kontrolirano, Žgomba je ustvrdio da država nije mogla utjecati na poduzetničku inicijativu, ali da je veliki dio tih kreveta došao iz sive zone koja se sad evidentira. Po njegovoj procjeni turistička će sezona završiti s 3 posto rasta. Međutim, upozorava na problem konkurentnosti u hrvatskom turizmu.
- Mi ni izbliza nismo konkurentni sa zemljama iz okruženja. Ako sljedeću godinu ne budemo imali pomoć, ili ublažavanje uvjeta poslovanja, imat ćemo velikih problema. Moramo iz faze bahatosti iz zadnje dvije godine ući u fazu konkurentnosti gdje ćemo se dobrano morati potruditi da nastavimo s dobrim rezultatima– tvrdi Žgomba.
- Hrvatska ima takozvanu retroekonomiju. Svi akteri u top 10, su isti kao i zadnjih dvadeset godina. U svijetu 9 od tih 10 više nema. U Hrvatskoj od 15 tvrtki mi trenutno imamo 9 istih. A mi ni tu retroekonomiju ne tretiramo dovoljno dobro. Bez rasta od 5 posto, nema Hrvatske. Kad bismo gledali neto, mi smo i dalje u recesiji od 0,3 posto. Imamo problem strukture ekonomije i u Hrvatskoj nitko ne vidi širu sliku. Ono što ja želim pitati ministra gospodarstva je kako doći do tih 5 posto? - rekao je Dragan Kovačević, predsjednik uprave Janafa i dodao kako je Janaf izvrstan primjer kako po njemu problem učinkovitosti nije u vlasništvu nego u upravljanju.
- Državno vlasništvo ne mora biti neučinkovito. Postoji samo neučinkovit menadžer, zaključio je Kovačević.
Digitalna transformacija
- Tvtke u Hrvatskoj počinju razmišljati o digitalnoj transformaciji, ali to ionako nije prvo pitanje za proizvodnju, nego za menadžment, rekla je Medeja Lončar, predsjednica uprave Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju.
Na opasku moderatorice Manuele Tašler, kojoj je sumoderator bio predsjednik HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec, znači li to da bismo prije pametne tvornice najprije morali imati pametnog šefa, odgovorila je potvrdno i dodala kako vidi velike prilike za digitalizaciju u proizvodnoj industriji. Dodala je da Siemensu najveći cilj za sljedeću godinu promjena kulture koja će omogućiti široku digitalnu transformaciju.
>>> Vujčić: Problem broj jedan i dalje je uvjerljivo prevelika reguliranost
- Svake godine u Hrvatskoj zbog poreznih promjena, proizvodu raste cijena 2-3 posto. Ograničavajući faktor je nemogućnost marketinga, gdje vi ne možete ni govoriti o svom proizvodu. Ne bježimo od toga da smo dio problema, ali želimo biti dionici u rješavanju problema. Preko 6 milijardi kuna se skupi u državnoj blagajni od duhana, a moram priznati da je onda čudno slušati o milijardi koje zdravstvo potroši na liječenje bolesti povezanih s pušenjem, rekao je Josip Lozančić, direktor pravnih i regularnih poslova BAT Adria. Napomenuo je i da je TDR povećao proizvodnju sa 7,5 na 12 milijardi cigareta te da tvrtka planira uskoro doseći 20 milijardi godišnje. Kao najveći plan za 2019., istaknuo je uspjeh u plasmanu novih proizvoda.
Arapske države su puno otvorenije prema novim proizvodima nego EU, tvrdi Svjetlan Stanić, predsjednik uprave Stanić grupe, koja odnedavno izvozi sokove na azijsko tržište.
- Regrutitrati nove potrošače je nešto najteže, a mi smo otprilike 50 tržišta pokrili distributerima i imamo dvoznamenkasti rast. To je dugoročno perspektivno, apsolutno, ali i zahtjevno. Međutim, prvih godinu-dvije nijedno novo tržište ne daje dobit nazad, ali perspektiva je povoljna – kaže Stanić.
Pratite Lider na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]