10 velikih banaka ostvarile neto dobit od gotovo 4 milijarde kuna

Deset velikih banaka ostvarile su neto prihode od kamata oko 8 milijardi kuna, a provizije i naknade donijele su im «čistih» 2,6 milijardi. Najbolji prinos na kapital ima Erste, najmanji Volksbank, PBZ je najuspješnija po prinosu na aktivu, a HAAB najlošija. Najnepovoljniji omjer troškova i prihoda u 2007. ima OTP, dok je u tome najuspješnija Erste, analizira magazin Banka.

Deset najvećih banaka svojom imovinom premašuju 90-postotni udjel u ukupnoj imovini svih 33 banke u Hrvatskoj. Ta je skupina banaka tijekom 2007. godine povećala aktivu za 12,5 %, na 316 milijardi kuna, njihovi ukupni depoziti su dosegli 212 milijardi, a krediti 191 milijardu kuna. Neto prihod od kamata tih 10 banaka približio se 8 mlrd kuna,  što je rast od 11,9%, dok je neto prihod od provizija i naknada, uz rast od 28,7%, iznosio 2,6 milijardi kuna. Najveće su banke zabilježile rast neto dobiti od 22% i približavanje sjajnoj brojci od 4 milijarde kuna, što mjesečnik Banka u lipanjskom broju analizira u redovnom godišnjem prilogu o bankarskoj industriji.  

Sve su banke povećavale kamatne stope i to je i te kako vidljivo na kreditima građanima.  SG Splitska banka, Erste & Steiermärkische Bank, HPB i PBZ u 2007. godini ostvaruju prosječnu stopu na plasmane građanima, svaka iznad 7,5%. ZABA, Hypo i RBA su nudile još uvijek najpovoljniju prosječnu kamatnu stopu na kredite građanima, ispod 7%. Podigle su i cijene ostalih usluga i još više se okrenule poslovima na kojima se dalo dobro zaraditi (IPO, aranžerstva izdanja dužničkih vrijednosnih papira, vođenje portfelja, kartično poslovanje…).  Uz rang listu banaka u Hrvatskoj s najvažnijim pokazateljima poslovanja, Banka posebno analizira 10 najvećih (ZABA, PBZ, Erste, RBA, Hypo, SG Splitska, HPB, OTP, Slavonska i Volksbank), a ovdje prenosimo najzanimljivije detalje o njima. 

ZABA, čija je aktiva dosegla 80 mlrd kuna, a neto dobit, uz rast od 29%, premašila 1,1 mlrd, bilježi porast neto kamatnog prihoda na 2 mlrd kuna ili 16%, te neto prihoda od naknada i provizija na 842 mil. kuna ili 30,5%. Banka je znatno poboljšala upravljanje troškovima, pa omjer troškova i prihoda (pokazatelj CIR) pada s 56,4% na 50,65% što je u skupini 10 najvećih svrstava na treće mjesto. PBZ koja ima aktivu veću od 60 mlrd kuna i neto dobit od 932 mil. kuna, najuspješnija je banka, među 10 najvećih, u upravljanju imovinom - ROA iznosi 1,6%. Također, jedna je od najuspješnijih banaka u upravljanju troškovima gdje je CIR pokazatelj, kao i godinu ranije, ispod 50%. Banka se fokusirala na plasmane građanima koji rastu s 18 milijardi na 22 mlrd, dok su plasmani poduzećima i javnom sektoru na istim razinama kao i u 2006.

Erste je imala rekordnu godinu - aktiva je na kraju 2007. premašila 40 mlrd kuna (ta banka u grupi najvećih najbrže raste i u prvom tromjesečju 2008.), a neto dobit 599 mil. kuna što je rast od 48,6%, jedan od najvećih porasta među prvih 10 banaka. Erste je ostvarila najviši prinos na kapitala, visokih 17,7%. Iako je 10. banaka po veličini u hrvatskoj bankarskoj industriji i za Volksbank je 2007. bila rekordna godina. Prvi put je postigla tržišni udio prema veličini aktive od 2% s aktivom od 7,5 mlrd kuna. Volksbank, u spomenutoj skupini, bilježi najveći porast depozita od čak 70% ili oko 5 milijardi kuna, kao i rast plasmana - za 29%. Zahvaljujući znatnom porastu neto kamatnog prihoda i racionalizaciji troškova pokazatelj CIR pada s previsokih 73% na 58,47%. Najviše se promjena očekuje sa Slavonskom i HAAB (9. i 5. na rang listi banaka) čije se spajanje priprema za 2009. godinu. Slavonska bilježi vrlo niske prinose na aktivu (0,88%) i kapital (5,85%), a i
 
HAAB je po tim pokazateljima na dnu ljestvice. Slavonska, općenito, ostavlja dojam banke u stagnaciji. HAAB ima problema s upravljanjem troškova jer, uz RBA, jedino se u toj banci znatno pogoršava omjer troškova poslovanja u poslovnim prihodima (rast s 58% na 63%). Ima najniži udio depozita u ukupnim obvezama, samo 37,5%, a kamatni prihod pada za 10%. Poznato je da se banka angažirala na čišćenju balance i dovođenju troškova u red.  HPB je 7. po veličini active koja je iznosila 14,5 mlrd kuna, uz 20-postotni rast neto dobiti na 121 mil. Kuna. Iako se pozabavila troškovima, i dalje bilježi jedan od najlošijih pokazatelja CIR - čak 63,65%. Vlasnici SG Splitske banke zasigurno su se bavili unutarnjim preuređivanjem i reorganiziranjem, jer vrijednost CIR-a pada sa 70,14% na 59,73%. Splitska banka je 2007. završila kao 6. po veličini aktive koja je iznosila 25,6 mlrd kuna, o u prvom tromjesečju 2008. vratila se na staro peto mjesto, ispred HAAB. No, dvije godine nakon dolaska Francuza još se ne vide stvarne strateške odrednice SG Splitske banke. 

OTP je 8. s aktivom od 11,9 mlrd kuna, a zasigurno treba raditi na upravljanju troškovima jer ima uvjerljivo najviši omjer troškova i prihoda, 64,59%, među analiziranih deset. RBA kao da je odustala od natjecanja s Erste bankom za 3. mjesto završavajući 2007. s 38,7 mlrd kuna aktive. Uz HAAB i Slavonsku kojoj padaju neto kamatni prihodi, u RBA najmanje rastu među 10 najvećih banaka, za svega 6%. No, dobri su  rezultati kod neto prihoda od naknada i provizija po kojima je banka na odličnom 3. mjestu. RBA je, inače, najviše pogoršala omjer troškova poslovanja u poslovnom prihodu - CIR raste s niskih 48,97% na 53,56%. Na kraju, spomenimo i to da 10 velikih banaka, prema nerevidiranim podacima HNB-a, u prvom tromjesečju 2008. imaju aktivu 318,67 mlrd kuna što je u odnosu na kraj 2007. godine manje od 1 % rasta. U aktivi svih banaka, koja je krajem ožujka iznosila 345,09 mlrd kuna, 10 velikih zauzimaju 92,34 postotni udjel.