Arhiva
12 načina za osiguravanje pristojne mirovine
13. svibnja 2010.
Mirovinska reforma mogla bi pasti već na prvoj stubi, rezanju povlaštenih mirovina. No bez obzira na ishod političkog nadmudrivanja, zaposleni će se trebati više brinuti za vlastitu treću dob. Izabrali smo 12 načina na koje se može dopuniti državna mirovina koja će iz godine u godinu biti sve manja.
Umjesto da uništava svoje infrastrukturne tvrtke radi kriminalnih i privatnih interesa, država bi njima trebala upravljati logikom dobroga gospodara. Zato stručnost treba biti ispred politike u izboru menadžmenta koji bi upravljao državnim holdingom. Kad igrate društvenu igru ‘Monopoly’, najmanje su atraktivna polja Elektre, Vodovoda i Željeznice jer na njima ne možete graditi hotele i kuće. No mudar ulagač zna da, dođe li u posjed svih tih kartica, ostvaruje znatne prihode. Država se prilikom upravljanja poduzećima iz svog portfelja, nažalost, ne vodi dugoročnom strategijom kako od njih učiniti učinkovite tvrtke kojima raste vrijednost, koje se mogu probijati i na strana tržišta. Više u priči 'HR Holding: Država treba osnovati poštenu krovnu tvrtku'
Umirovljenici su najnesretnija skupina u društvu, pokazao je to najnoviji Nacionalni indeks sreće. Više od pola umirovljenika živi samo od mirovine (prosječna je 2.162 kune), 12 posto zarađuje ih honorarno ili troši ušteđevinu, a četvrtina se oslanja na pomoć djece i rodbine. Život uz nikad dovršenu mirovinsku reformu nema budućnosti. Matematika to neumoljivo potvrđuje. U prva četiri mjeseca ove godine za mirovine je izdvojeno 350 milijuna kuna više nego u istom lanjskom razdoblju - ukupno 11,7 milijardi kuna, dakle za cijelu godinu to će biti oko 35 milijardi kuna. Od toga je samo 6,2 milijarde osigurano uplatom doprinosa, ostatak su platili porezni obveznici. Mirovinska reforma mogla bi pasti već na prvoj stubi, rezanju povlaštenih mirovina. No bez obzira na ishod političkog nadmudrivanja, zaposleni će se trebati više brinuti za vlastitu treću dob. Izabrali smo 12 načina na koje se može dopuniti državna mirovina koja će iz godine u godinu biti sve manja. Više u temi broja iz pera Tatjane Brebrić i Gordane Gelenčer.
Usprkos poplavi seminara, radionica i okruglih stolova o strukturnim i kohezijskim fondovima Europske unije koja je zapljusnula Hrvatsku proteklih tjedana, priča o brdu novca koje je Unija pripremila za svoju novu članicu, iako se ne zna kad će to točno postati, nešto je kompliciranija negoli se stječe dojam u medijima. Prema načelnoj odluci Unije Hrvatskoj je osigurano otprilike 3,5 milijardi eura za prve dvije godine članstva, 2012. i 2013. Hrvatska svoje obveze mora izvršiti, ali zato je veliko pitanje može li od Unije, bar u prvim godinama članstva, vratiti uplaćeni novac, a kamoli izvući iz nje više nego što je uplatila. Više u priči Vanje Figenwald 'Hrvatska će prvih godina više plaćati nego dobivati'
Turistička sezona koja je pred nama bit će odlična, a Hrvatska će u roku od desetljeća do dva biti Švicarska Mediterana, tvrdi Dragan Munjiza, predsjednik Uprave Gastro Grupe, najuspješnijega hrvatskog klastera u intervjuu Lideru.
Prijedlog je Ministarstva kulture da se renta više ne plaća i po četvornome metru i ukupnom prihodu tvrtke, nego samo prema jednoj osnovi. Iznos po četvornome metru smanjit će se, a proizvodne tvrtke posve će se osloboditi plaćanja. Više zna Željka Laslavić u priči 'Spomenička renta uskoro će biti prepolovljena'.
Kristina Kardum istražila je zašto je Biograd na moru postao investicijski san. Grad koji uoči Porina ne pristaje na stagnaciju, bilježi turističke rekorde i planira nove investicije.
Naš savjetnik prof. dr. sc. Hrvoje Kačer piše o zabrani pušenja. Jeste li znali da za pušenje u radnim prostorijama može se dobiti izvanredni otkaz?! Pušiti se smije samo u vrijeme stanke u prostoriji u kojoj je dopušteno pušenje ili izvan zgrade tvrtke. Prekoračenje tog vremena, kao i pušenje izvan dopuštenih prostorija, može se smatrati povredom radne obveze.
O kartelskom dogovaranju cestovnog lobija kojim je Slovenija oštećena i to za dvije milijarde eura piše naš ljubljanski dopisnik Dragoslav Košarić. Naime, zbog kartelskih dogovora i raspodjele poslova među domaćim građevinskim tvrtkama cijena kilometra slovenskih cesta među najskupljima je u Europi - zasad je narasla na 10,3 milijuna eura. Za usporedbu, u Hrvatskoj je 6,8 milijuna po kilometru, a u Italiji samo 2,7 milijuna eura.
U Poslovnim znanjima čitajte o sugestopediji, metodi koja se u svijetu koristi za učenje stranih jezika i drugih znanja još od 60-ih godina u naše je krajeve stigla tek nedavno. Suština joj je dovođenje učenika u opušteno stanje uz isključenje svih ostalih podražaja i tako se stvore najpogodniji uvjeti za prijam i trajnu pohranu informacija.
Ovotjedni feljton posvećen je Georgiosu Papandreou, licu s tjeralice ogorčenoga grčkog naroda.Posljednjih mjeseci Grčka je prošla puni krug i vratila se natrag na položaj u kojem je bila u prvoj polovini 20. stoljeća, dok je ekonomija plivala od dana do dana, u dugovima do grla, u vrijeme u koje je i nastao izraz ‘dužan kao Grčka’. Današnji ‘grčki problem’ pokazao je ne samo dubinu laži u kojoj je zemlja živjela posljednjih desetak godina nego i krhkost Unije i cijelog sustava. (G. J.)
Uz novi Lider čitatatelji dobivaju tri posebna priloga: Lifestyle magazin Lider trend, Hrvatski izvoz i Doing business in Croatia
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
